Ak Kojunlu

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Aq Qoyunlu
آق قویونلو
1340.1507.
Zastava Grb
Zastava Grb
Glavni grad Bayburt
Palu
Ergani
Diyarbakır
Tabriz
Jezik/ci perzijski (službeni dvorski jezik, poezija)
azerski (dinastički, poezija)
Religija sunizam
Vlada Monarhija; Konfederacija
Historija Kasni srednji vijek
 - Uspostavljena 1340.
 - Ukinuta 1507.

Ak Kojunlu (perz. آق قویونلو, azer. Ağqoyunlular آغ قویونلولار) bila je kulturno perzijska, sunitska turkijska plemenska konfederacija koju je u regiji Diyarbakir osnovao Qara Osman-beg (1356-1435) i koja je vladala dijelovima današnje istočne Turske od 1378. do 1503., a u posljednjim desetljećima vladala je i Armenijom, Azerbajdžanom, većim dijelom Irana, Iraka i Omana, gdje je vladar Hormuza priznao suverenitet Ak Kojunlua. Carstvo Ak Kojunlu doseglo je svoj vrhunac pod Uzun Hasanom (vladao 1452-1457).

Konfederacija je nastala 1340. godine, a potpuno se otopila oko 1507. godine.

Etimologija[uredi | uredi kod]

Ime Ak Kojunlu doslovno znači «[oni s] bijelim ovcama». Prvi put se spominje u izvorima s kraja 14. vijeka. Predloženo je da se to ime odnosi na stare totemske simbole, ali prema učenjaku Rašidu al-Dinu Hamadaniju (1247-1318), Turkijcima je bilo zabranjeno jesti meso svojih totemskih životinja, pa je to malo vjerojatno, uzimajući u obzir važnost ovčetine u prehrani pastirskih nomada. Druga hipoteza je da se ime odnosi na prevladavajuću boju njihovih stada.

(en) Politička karta Ak Kojunlu konfederacije oko 1478.