Ahilova peta
Ahilova peta[1] je slabost uprkos ukupnoj snazi, koja može dovesti do pada. Dok se mitološko porijeklo odnosi na fizičku ranjivost, idiomatske reference na druge atribute ili kvalitete koji mogu dovesti do pada su uobičajene.
Iako je Hektor predvidio Ahilovu smrt u Homerovoj Ilijadi, ona se zapravo ne događa u Ilijadi, već je opisana u kasnijoj grčkoj i rimskoj poeziji i drami[2] koja se odnosi na događaje nakon Ilijade, kasnije u Trojanskom ratu. U mitovima koji okružuju rat, rečeno je da je Ahil umro od rane na peti,[3][4] gležnju,[5] ili trupu,[3] koja je bila posljedica strijele - moguće otrovane - koju je ispalio Paris.[6] Ilijada je možda namjerno potisnula mit kako bi naglasila Ahilovu ljudsku smrtnost i oštar jaz između bogova i heroja.[7]
Neki kasniji mitovi iz helenističkog doba bilježe Tetidu kako pokušava učiniti svog sina besmrtnim pomazavši ga ambrozijom i spalivši njegovu smrtnost u vatri ognjišta, ali Pelej, njegov otac, otkrio je tretman i bio je uznemiren kada je vidio Tetidu kako drži bebu u plamenu, što je poremetilo ritual i natjeralo Tetidu da tretman ostavi nedovršenim.[8] Prema mitu koji se kasnije pojavio, njegova majka je umočila novorođenče Ahila u rijeku Stiks, držeći ga za petu, te je postao neranjiv tamo gdje ga je voda dodirivala - to jest, svugdje osim područja pete koja su bila prekrivena njenim palcem i kažiprstom.[9]
Kao izraz koji znači "područje slabosti, ranjivo mjesto", upotreba izraza "Ahilova peta" datira tek iz 1840. godine, s implicitnom upotrebom u djelu Samuela Taylora Coleridgea "Irska, ta ranjiva peta britanskog Ahila!" iz 1810. (Oxfordski rječnik engleskog jezika).[10]
Velika i istaknuta tetiva potkoljeničnih mišića gastrocnemius, soleus i plantaris naziva se tendo achilleus ili Ahilova tetiva. Obično se povezuje s mjestom Ahilove smrtonosne rane. Najstariji poznati pisani zapis o imenu datira iz 1693. godine, a napisao ga je flamansko-holandski anatom Philip Verheyen. U svom široko korištenom tekstu Corporis Humani Anatomia opisao je lokaciju tetive i rekao da se obično naziva "Ahilova tetiva".[11][12] Tetive su avaskularne, tako da takva povreda vjerovatno ne bi bila fatalna da strijela nije bila otrovna.[13]
- Kriptonit - Fiktivni element iz priča o Supermanu
- Jedna tačka kvara - Dio čiji kvar će poremetiti cijeli sistem
- Čučanj - Položaj mirovanja u kojem je težina tijela na stopalima, ali su koljena i kukovi savijeni
- ↑ „Achilles' heel | Merriam-Webster”.
- ↑ E.g. Ovid, Metamorphoses 12.580–619.
- ↑ 3,0 3,1 „Who was Achilles?” (en-GB). The British Museum Blog. 2019-10-15. Pristupljeno 2019-12-24.
- ↑ „Ancient History” (en). HISTORY. Pristupljeno 2019-12-24.
- ↑ „Apollodorus, Epitome, book e, chapter 5, section 3”.
- ↑ See P. J. Heslin, The Transvestite Achilles: Gender and Genre in Statius’ Achilleid, Cambridge: Cambridge University Press: 2005, 166–169.
- ↑ Nelson, Thomas J. (2021). „Achilles' Heel: (Im)mortality in the Iliad”. Omnibus 82: 7–9.
- ↑ Apollonius of Rhodes, Argonautica 4.869–872
- ↑ Statius, Achilleid 1.122f., 269f., 480f.
- ↑ „Home : Oxford English Dictionary” (en). www.oed.com. Arhivirano iz originala na datum 2021-12-07. Pristupljeno 2019-09-29.
- ↑ Veheyen, Philip (1693), Corporis humani anatomia, Leuven: Aegidium Denique, p. 269, pristupljeno 12 Mar 2018, »Vocatum passim chorda Achillis, & ab Hippocrate tendo magnus. (Appendix, caput XII. De musculis pedii et antipedii, p. 269)«
- ↑ Klenerman, L. (April 2007). „The early history of tendo Achillis and its rupture”. The Journal of Bone and Joint Surgery. British Volume 89-B (4): 545–547. DOI:10.1302/0301-620X.89B4.18978. PMID 17463129.
- ↑ Anagnostopoulou, Sophia; Mavridis, Ioannis (2013). „Achilles' death: anatomical considerations regarding the most famous trauma of the Trojan War”. J Trauma Acute Care Surg 74 (3): 946–947. DOI:10.1097/TA.0b013e31828272ad. PMID 23425764.