Agonistici

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije

Agonistici ili cirkumcelioni (od latinske fraze "circum cellas euentes", što znači "putuju oko seoskih skladišta") su nazivi za sljedbenike ekstremne rankoršćanske sekte koja je djelovala u Sjevernoj Africi u 4. vijeku Nastala je među siromašnim berberskim stanovništvom, a popularnost joj je donijelo zalaganje za osolobađanje robova i oprost dugova. Agonistike je karakterizala uvjerenje da je mučenička smrt put za spasenje, odnosno kako je svaki kršćanin može i treba izazvati vlastitim protivzakonitim, pa i nasilnim akcijama. Zato su agonistici imali običaj naoružani drvenim toljagama napadati trgovačke karavane i jedinice rimske vojske vičući "Laudate Deum!" ("Slavite Boga"); svrha je bila izazvati teško naoružane trgovce ili legionare da ih ubiju u samoobrani nakon čega bi poginuli agonistici postali mučenici. Agonistici su postali blisko povezani sa heretičkim pokretom donatista u Sjevernoj Africi, iako nisu uživali veliku podršku u bogatim gradovima. Održali su se do vandalske invazije u 5. vijeku.

V. također[uredi - уреди | uredi izvor]