Adolf Müller
| Adolf Müller | |
|---|---|
 | |
| Rođenje | 1857. Zagreb, Austro-Ugarska Monarhija |
| Smrt | 17. 5. 1932. (dob: 75) Zagreb, Kraljevina Jugoslavija |
| Počivalište | Mirogoj, Zagreb |
| Nacionalnost | Jugoslaven |
| Etnicitet | Židov[1] |
| Državljanstvo | Kraljevina Jugoslavija |
| Zanimanje | industrijalac |
| Suprug/a | Fanika (Mühlhofer) Müller |
| Djeca | Alfred Miler Leo Miler |
| Rodbina | Alan Miler (unuk) |
Adolf Müller (Zagreb, 1857 - Zagreb, 17. 5. 1932), utjecajni austro-ugarski i jugoslavenski industrijalac i filantrop koji je znatno doprinio kulturi grada Zagreba.
Biografija[uredi | uredi kod]
Adolf Müller je rođen 1857 godine Zagrebu. Odrastao je u siromašnoj židovskoj porodici sa mnogo djece.[2] Zbog nedostatka novaca, Adolf nije mogao pohađati dobre škole. Jedva je završio pučku školu, da bi nakon toga izučio bačvarski tj. stolarski zanat.[2][3] Kao dvadesepetogodišnjak oženio se s Fanikom (Franjica) Mülhofer iz Krapine sa kojom je imao dvojicu sinova; Alfreda i Lea.[2] Pritisnuti neimaštinom[4] iz Zagreba se odselio ženinoj rodbini u Josipdol kod Ogulina, gdje je otvorio dućan mješovite robe i gostionicu.[2] Za godinu dana Adolf je skupio dovoljno kapitala da u Zagrebu preuzme zapuštenu trgovinu "Zlatni zvon" u Ilici 12. Bio je to pothvat za kojega je trebalo mnogo volje i energije, jer je ta trgovina dotad upropastila tri zagrebačka trgovca. Adolf je bio izuzetno motiviran, trgovina je u kratkom vremenu postala jedna od najboljih u gradu. Punih 25 godina vodio je svoj dućan, a usput je počeo trgovati ugljenom i ciglom.[2] 1883 osnovao je ciglanu na Lašćini.[3] Na vrhuncu uspjeha osnovao je tvornicu cigle u Črnomercu, ciglanu na Baniji kod Karlovca, te udario temelje popularnim Müllerovim ciglanama u Kustošiji. Adolf je posjedovao i dva rudnika: jedan u Kosovskoj Mitrovici i drugi u Ričicama u Lici.[2] Adolf je također surađivao s više građevinskih poduzeća sa kojima je 1898 izgradio stambeni blok u Ilici, veliku zgradu na uglu Frankopanske i Dalmatinske ulice 1904, a od 1907 do 1908 godine vodio je "Građevno poduzetništvo Müller i Lubinski arhitekt" sa kojim je izveo dvije vile i pučku školu na Pantovčaku.[3] Pred kraj života kupio je dvorac i imanje grofovske porodice Vranyczany-Dobrinović u Bedekovčini.[4]
Svoju pripadnost Bogoštovnoj izraelskoj općini Zagreb izrazio je stalnom prisutnošću i donacijama, njegovo ime - Adolfo Müller - nalazi se na popisu članova koji su svojim doprinosom omogućili izgradnju izraelitske škole u Zagrebu.[3]
Adolf je kao odgovoran kapitalist svoj tvorničarski kapital pretvarao u simbolički, ulažući u kulturu Zagreba. 1913 godine je sagradio "Helios kino" (danas kazalište "Gavella") u Frankopanskoj ulici, a nakon toga je u jedno poduzeće udružio kinematografe "Helios", "Apolo" i "Union", te filmski zavod "Urania". Šest godina kasnije kupio je stambeno-poslovni kompleks u Samostanskoj (danas Varšavska ulica) i Marovskoj (danas Masarykova ulica) ulici, gdje nije bio zadovoljan postojećim stanjem kina "Ćirilometodskih zidara". Pokušao ga je najprije preurediti, a onda je od toga odustao, srušio postojeću zgradu i izgradio novo moderno "Balkan-kino" (danas kino "Europa"). Adolf Müller umro je kao izuzetno bogat čovjek u 75 godini, vlasnik jednog dijela donjogradskih blokova i dviju ciglana, omiljen kao dobrotvor. Posljednja mu je, neispunjena, želja bila sagraditi zagrebačku Židovsku bolnicu.[2] Do smrti je bio članom Upravnog odbora "Društva Židovska bolnica u Zagrebu", osnovanom 1929, a potom je izabran za člana njezinog Izvršnog vijeća.[3]
Adolf Müller je pokopan 19. 5. 1932 u porodičnoj grobnici na židovskom dijelu groblja Mirogoj u Zagrebu.[5]
Počasti[uredi | uredi kod]
U kinu "Europa" se nalazi "Dvorana Müller" u kojoj se u visokoj rezoluciji prikazuju filmovi s redovnog programa. Dvorana je dobila ime u čast porodice Müller, a posebno Adolfu.[6] 2013 godine odaslan je zahtjev nadležnom gradskom tijelu Zagreba da se prolaz duž kina "Europa" preimenuje u "Müllerov prolaz" i postavi spomen-ploča.[3]
Reference[uredi | uredi kod]
- ↑ Snješka Knežević, 2011, str. 54
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 Müllerovi - Povijest jedne zagrebačke obitelji. Jutarnji list (20. 4. 2008). Preuzeto 31. 10. 2015
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 Snješka Knežević (7. 4. 2013). Milerovi i Zagreb. T portal. Preuzeto 31. 10. 2015
- ↑ 4,0 4,1 Lana Bunjevac (19. 3. 2013). Alan Miler: 'Moja siromašna židovska obitelj promijenila je kulturu Zagreba'. Jutarnji list. Preuzeto 31. 10. 2015
- ↑ Gradska groblja Zagreb: Adolf Müller, Mirogoj Ž-917-PAVVEL-1
- ↑ Dvorana Müller. Kina Europa. Preuzeto 31. 10. 2015
Literatura[uredi | uredi kod]
- Snješka Knežević, Aleksander Laslo (2011). Židovski Zagreb, Zagreb: AGM, Židovska općina Zagreb. ISBN 978-953-174-393-8