Adalbert (mistik)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Adalbert (743-747fl. 743-747) bio je galski (francuski) kršćanski propovjednik i misticizam koji je, prakticirajući asketski način života i izvodeći čuda stekao veliki broj poklonika u tadašnjoj Franačkoj, izazvavši reakciju službene Crkve na čelu sa Sveti Bonifacijem. Adalbert, koji je ranije izbacivan iz crkvi, propovijedao je na otvorenom i tražio od svojih sljedbenika da grade raspela u prirodu. Zbog toga je godine 744. održan sinod u Soissonsu na kome je naređeno da se raspela unište, a na sljedećem sinodu 745. je papa Zaharija naredio da se svi njegovi spisi spale; Bonifacijev prijedlog o ekskomunikaciji nije usvojen. Godine 746. je Pipin Mali pisao papi kako Adalbert i drugi heretici i dalje propovijedaju. Papa je zatražio da se Adalbert uhapsi i dovede u Rim. Što se dalje dogodilo sa njim, nije poznato; izvor iz 9. vijeka navodi da je bio zatočen u samostanu Fulda; odatle je pobjegao i ubili su ga razbojnici.

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]