Acetil

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Acetil
Skeletal formula of acetyl with all implicit hydrogens shown
IUPAC ime
Naziv po klasifikaciji Metiloksi ugljenik(•)[1]
Identifikacija
Abrevijacija Ac
CAS registarski broj 3170-69-2 DaY
PubChem[2][3] 137849
ChemSpider[4] 121499 DaY
ChEBI 46887
Bajlštajn 1697938
Gmelin Referenca 786
Jmol-3D slike Slika 1
Svojstva
Molekulska formula C2H3O
Molarna masa 43.04 g mol−1
Termohemija
Standardna entalpija stvaranja jedinjenja ΔfHo298 -15--9 kJ mol-1
Srodna jedinjenja
Srodna jedinjenja Aceton

Ugljen monoksid

 DaY (šta je ovo?)   (verifikuj)

Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala

Infobox references

U organskoj hemiji, acetil je funkcionalna grupa, acil sa hemijskom formulom COCH3. Ona se poneka obeležava simbolom Ac[5] (koji se isto tako koristi za element aktinijum). Acetilna grupa sadrži metil grupu vezanu jednostrukom vezom za karbonil. Karbonilni centar acil radikala sadrži nevezani elektron sa kojim formira hemijsku vezu sa ostatkom R molekula. U IUPAC nomenklaturi, acetil se naziva etanoil, mada se taj termin retko koristi. Acetilna grupa je komponenta mnogih organskih jedinjenja, uključujući neurotransmiter acetilholin, acetil-CoA, acetilcistein, i analgetike acetaminofen i acetilsalicilnu kiselinu (bolje poznatu kao aspirin).

Reference[uredi | uredi kod]

  1. „Acetyl”. Chemical Entities of Biological Interest. UK: European Bioinformatics Institute. 
  2. Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today 15 (23-24): 1052-7. DOI:10.1016/j.drudis.2010.10.003. PMID 20970519.  edit
  3. Evan E. Bolton, Yanli Wang, Paul A. Thiessen, Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry 4: 217-241. DOI:10.1016/S1574-1400(08)00012-1. 
  4. Hettne KM, Williams AJ, van Mulligen EM, Kleinjans J, Tkachenko V, Kors JA. (2010). „Automatic vs. manual curation of a multi-source chemical dictionary: the impact on text mining”. J Cheminform 2 (1): 3. DOI:10.1186/1758-2946-2-3. PMID 20331846.  edit
  5. Hanson, James A. (2001). Functional group chemistry. Cambridge, Eng: Royal Society of Chemistry. str. 11. ISBN 0-85404-627-5. 

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Hanson, James A. (2001). Functional group chemistry. Cambridge, Eng: Royal Society of Chemistry. str. 11. ISBN 0-85404-627-5. 

Vidi još[uredi | uredi kod]