Prijeđi na sadržaj

Abu Sufjan

Izvor: Wikipedija

Ebu-Sufjan, ili punim imenom Ebu-Sufjan Sakhr ibn Harb, (arapski: صخر بن حرب ), je bio vođa Kurejša Meke i najveći protivnik Poslaniku Muhammedu, ali je kasnije prihvatio islam i postao jedan od Poslanikovih ashaba. Također je poznat i kao otac halife Muavije ibn Ebu-Sufjana, osnivača dinastije Emevijja.

Biografija

[uredi | uredi kod]

Protivnik islama

[uredi | uredi kod]

Ebu-Sufjan je bio zapovjednik Benu Šemsa, dijela plemena Kurejš, što ga je učinio jednim od najmoćnijih ljudi u Meki. U Muhammedovim pozivima u islam, vidio je opasnost za svoj položaj, te se najoštrje suprostavio prvim muslimanima. Kada su Kurejšije izdale nekoliko akata o progonu kojim bi sprečavale prelazak na islam, njegova kćerka Ramla je bila među onim koji su prešli u Abesiniju.

Vojni sukobi sa muslimanima

[uredi | uredi kod]

Nakon to je Muhammed a.s. migrirao u Medinu 622. muslimani su predstavjali prijetnju karavanama koje su iz Sirije dolazile u Meku. 624. je Ebu Sufijan bio vođa jedne karvane i kada su je muslimani presreli pozvao je Kurejšije da mu pomognu. Ovo je dovelo do bitke na Bedru u kojoj su muslimani pobijedili. Ipak je Ebu Sufijan uspio dovesti karavan nazad u Meku a smrt većine Kurejši vođa tokom bitke ga je učinila vođom Meke.

Tako je postao i vojni vođa Mekanske kampanje protiv Medine i bitke na Uhudu 625. godine i Bitke na hendeku 627. ali nije uspio zadobiti konačnu pobijedu.

Rezultat je bilo primirje sklopljeno 628. koje je omogućilo muslimanima da hodočaste Kabu.

Porodica

[uredi | uredi kod]

Porijeklo

[uredi | uredi kod]

Ebu-Sufjan je rođen 560. godine kao dijette Harba ibn Umejje. Njegov djed je bio Umejja ibn Abd Šems po kojem je dinastija dobila ime. Pradjed mu je bio Abd Šems ibn Abd el-Manaf, brat Muhammedovog pradjeda Hašima.

Žene i djeca

[uredi | uredi kod]

Postoji nekoliko neprovjerenih izvora koji drže da je Ebu Sufjan imao seksualne veze sa više žena prije nego će postati musliman. Ovi hadisi nisu vezani za neki određeni izvor, ali se mogu naći u šiitskim, sunitskim i mutezilijskim izvorima.

Ebu-Sufjan je bio oženjen sa Hind bint Utba, koja je rodila Muaviju. Ne postoji pouzdan zapis da je Muavija bio dijete Ebu-Sufjana, nego historičari kalkulišu sa nekoliko ljudi sa kojima je Hind održavala vezu. Iz tog razloga Šiitski muslimani ga zovu Muavija ibn Hind po njegovoj majci.[1]. Ostali muslimani ga zovu po imenu oca, dakle Muavija ibn Ebu-Sufjan.

Ebu-Sufjan je imao dijete i sa svojom rodicom, a radi se o kćeri zvanoj Remlah bint Ebu-Sufjan, ili u islamskim krugovima poznatijom kao Ummu Habiba jedna od Poslanikovih žena.

Islamski izvori kalkulišu sa još jednim Ebu-Sufjanovim djetetom, a to je Zijad ibn Ebu-Sufjan. On je bio nelegitimno dijete, koje Ebu-Sufjan nije priznao za svog života, ali ga je Muavija kasnije predstavio i priznao za svoga brata.


Izvori

[uredi | uredi kod]

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]