Abileneski paradoks

Izvor: Wikipedia

Abileneski paradoks je paradoks u kome određene okolnosti tjeraju neku grupu da djeluje protiv vlastite volje, i to samo zato što nijedan od njenih članova nema volje suprotstaviti se tom djelovanju.

Ime je dobio po anegdoti koju je 1974. godine američki stručnjak za menadžment Jerry B. Harvey opisao u svojoj knjizi The Abilene Paradox and Other Meditations on Management. U njoj članovi jedne porodice u gradu Coleman provode ugodno popodne igrajući domino na verandi, sve do trenutka kada tast predloži da odu na ručak u grad Abilene. Svi se članovi porodice se slože s tim prijedlogom, da bi potom proveli četiri sata vozeći se po vrućoj, prašnjavoj cesti i ustanovili da je hrana u Abileneu loša. Nakon što počnu razgovarati o iskustvu, ustanove da nitko od njih zapravo nije htio ići, ali se složio s prijedlogom da udovolji drugim članovima.

Otada se fraza abileneski paradoks ili Idemo li u Abilene? koristi kako bi opisala nedostatke kolektivnog odlučivanja.

Literatura[uredi - уреди]

  • Harvey, Jerry B. (1988). The Abilene Paradox and Other Meditations on Management. Lexington, Mass: Lexington Books.
  • Harvey, Jerry B. (1999). How Come Every Time I Get Stabbed In The Back, My Fingerprints Are on The Knife?. San Francisco: Jossey-Bass.