Abdullah Bosnevi
Abdullah Bosnevî (Bosna, 1584. – Konya, 1644.) bio je turski islamski filozof i mistik iz Bosne, jedan od poznatih učenjaka svog vremena. Pripadao je jednom derviškom redu.
| Abdullah Bosnevî | |
|---|---|
| Biografske informacije | |
| Rođenje | 1584. Bosanski pašaluk, Osmansko carstvo |
| Smrt | 1644. Konya |
| Obrazovanje | |
| Zanimanje | Filozof |
| Opus | |
| Književni pravac | Sufizam, Bajramije, Melamije |
| Jezik | turski |
| Znamenita djela | |
| |
Život[uredi | uredi kod]
Rođen je u Bosni – prema nekim izvorima u okolici Livna[1] – 1584. godine[2], gdje je dobio prvo obrazovanje[3] a vrlo mlad je otišao u Istanbul, gdje je završio školovanje na islamskim naukama. Hadž je obavio 1593[4], a 1594.[5] ratovao je u osmanskoj vojsci u Ruščuku protiv rumunskih pobunjenika koje je vodio Mihaj Hrabri. Abdullah Bosnevi je na svom hodočasničkom putovanju prvo posjetio Hidžaz. Zatim je otišao na hodočašće u Egipat[2]. Zainteresirao je se za sufizam zbog čega je otišao u Bursu, gdje je se nalazilo jedno od znanstvenih i kulturnih središta njegovog vremena, da bi se pridružio sufiskom redu Bajramija (točnije Melamijama[2]) pod vodstvom šeika Hasana Kabaduza[α 1][2]. Stoga zahvaljujući svome poznavanju mističnih tema, utjecao je na širenje sufijske misli[2]. Nakon povratka sa hodočašća neko vrijeme je boravio u Damasku u blizini grobnice šeika Muhyiddina Arabija[3] i živio povučenim životom[2]. Hadž je drugi put obavio 1636.[4]
Zatim je došao u Konyu, gdje je umro 1644. godine i gdje je sahranjen pored arapskog filozofa Kunavija[2][3].
Djela[uredi | uredi kod]
Bosnevijev opus broji više od šezdeset djela i bavi se opsežnim proučavanjem u oblastima hadisa, fikha i tefsira, a ostavlja nam posebno vrijedna djela iz oblasti sufizma. Najpoznatiji je komentator Ibn Arabijevih Dragulja mudrosti (arap. Fuṣūṣ al-Ḥikam), djelo koje je čitao u mističnom smislu[2] i mnogi su učenjaci (na pr. Katib Çelebi)[2][3] cijenili njegov komentar (tur. tejzil; arap.. šarh الشرح) na Draguljima. Gajio je ideje bliske neoplatonizmu i gnosticizmu. Uglavnom je pisao na turskom i djelom na arapskom jeziku. Također je autor poduže poeme od 105 stihova (kaside)[1] u metru hesedž sa rimom na slovo «i»[1].
Vanjske veze[uredi | uredi kod]
Bilješke[uredi | uredi kod]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 (sh) Hadžibajrić, Fejzulah (1974). „Abdullah Bošnjak's Tesavvuf-tarikat poem. Anali Gazi Husrev-Begove Biblioteke, 2(2-3), 21-32.”. Pristupljeno 25. 07. 2022.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 2,8 Kara, Mustafa. „TDV İslâm Ansiklopedisi : Abdullah Bosnevî (ö. 1054/1644)”. Türkiye Diyanet Vakfı İslâm Araştırmaları Merkezi. Pristupljeno 27. 07. 2022.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 (en) Aslan, Adnan (2006). „The Biographical Encyclopedia of Islamic Philosophy: Bosnevi, Abdullah”. Bloomsbury Academic. Pristupljeno 25. 07. 2022.
- ↑ 4,0 4,1 (sh) „Svjetlopis: ABDULLAH EL-BOSNEVI”. Arhivirano iz originala na datum 2015-04-27. Pristupljeno 25. 07. 2022.
- ↑ (sh) „Proleksis Enciklopedija Online : El-Bosnevi, Abdullah”. Pristupljeno 25. 07. 2022.
Bibliografija[uredi | uredi kod]
- Kara Mustafa, Abdullah Bosnevî u: TDV İslâm Ansiklopedisi, Ankara, Türkiye Diyanet Vakfı İslâm Araştırmaları Merkezi, 1988–2013.
- Safvet-beg Bašagić, Znameniti Hrvati Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini, Matica Hrvatska, Zagreb, 1931.
- Adnan Aslan, Bosnevi, Abdullah u: The Biographical Encyclopedia of Islamic Philosophy, London, Bloomsbury Academic, 2015. Prvo izdanje: Oliver Leaman, 2006.
