A Portrait of the Artist as a Young Man
| A Portrait of the Artist as a Young Man | |
|---|---|
 prvo britansko izdanje iz 1916. godine | |
| Autor(i) | James Joyce |
| Država |  Sjedinjene Države |
| Jezik | engleski |
| Žanr(ovi) | roman |
| Datum izdanja | 29. decembar 1916 |
Portret umjetnika u mladosti (eng. A Portrait of the Artist as a Young Man) je roman Jamesa Joycea napisan 1916. godine. Objavljivan je u časopisiu The Egoist od 1914. do 1915., a prvi put izdan 1916. u New Yorku. Roman je zapravo piščev pokušaj da ponovno napiše svoj prvi roman "Junak Stephen" s kojim je bio nezadovoljan, te ga je uništio. Glavni lik romana je Stephen Dedalus, piščev alter-ego, kao i u Junaku Stephenu. Glavna tema "Portreta" je njegov intelektualni razvoj koji doživljava oslobađajući se od vjere, obitelji i malograđanskog shvaćanja irskog rodoljublja.
Radnja[uredi | uredi kod]
Roman se sastoji od pet poglavlja od kojih svako govori o jednom periodu Stephenova života.
Prvo poglavlje govori o njegovom djetinjstvu u malograđanskoj obitelji, o kojoj je ovisan. Ono sadrži epizode svađe između njegove tetke Dante, zagrižene katolkinje i oca Simona, irskog nacionalista, i onu s nepravedno dobivenim batinama od oca Dolana u Clongowesu, koja pojačava njegovu odbojnost prema tom mjestu.
Drugo poglavlje govori o Stephenu kao dječaku u isusovačkom kolidžu , nakon preseljenja njegove obitelji u Dublin. Tu se zaljubljuje u djevojku Emu Clary ( koju naziva "ona" u romanu), te doživljava razočaranje kad shvati da ga ona ne primjećuje.
Treće poglavlje prati Stephena kao mladića kojeg proganja njegov grijeh bluda . Na duhovnim vježbama uoči praznika svetog Franje Ksaverskog , šokira ga propovjed oca Arnalla , njegovog učitelja iz Clongowesa, u kojoj mu predočuje svoju viziju smrti i pakla.
U četvrtom poglavlju Stephen doživljava preokret. Na početku je prikazan kao religiozni student koji se svojom pobožnošću pokušava iskupiti za svoja grijehe - zbog čega ga ravnatelj kolidža poziva da se zaredi. Do preokreta u njegovom razmišljanju dolazi kad razmatra taj poziv: dok s mosta gleda zalazak sunca, odbacuje religiju, školu i domovinu te se "okreće pozivu umjetniuka ka riječi.
Peto poglavlje prati Stephena kao studenta, koji pokušava postatiti umjetnik. Nalazi se u stalnom sukobu s malograđanskom okolinom, što je prikazano u jednom njegovom danu: gdje se sukobljava s nekoliko svojih kolega studenata (Templeom i irskim nacionalistom Davinom) oko potpisivanja peticije za svjetski mir. Zbog vjere se sukobljava čak i s majkom, za što doznajemo iz jednog njegovog razgovora sa prijateljem Cranlyjem, čemu je prethodilo nadmudrivanje na stepenicama dublinskog univerziteta. Zadnje stranice romana napisane su u obliku Stephenova dnevnika: on se priprema za put, te se oslobađa ovisnosti o bližnjima - obitelji, prijateljima (posebice Cranlyjem) i "njoj" (Emmi) - nakon čega odlazi u Pariz.
Književni značaj[uredi | uredi kod]
Književna kritika drži "Portret" jednim od najvrijednijih Buildungsromana u književnosti, zbog njegove objektivnosti u gledanju na glavnog lika:
- napisan je u trećem licu
- cilj romana nije prepričati život umjetnika u mladosti , već razvoj ni put umjetnika - tj. roman je "objektivni prikaz jedne subjektivne svijesti u razvoju"
- roman se usredotočuje na razvoj lika time što svodi naraciju samo na njega (Stephena) , što radi korištenjem struje svijesti - tako da su svi likovi romana element u njegovu doživljavanju
Roman se smatra jednim od najvažnijih Joyceovih romana , te jednim od najvažnijih romana književnosti modernizma.
Moderna knjižnica ga je stavila na listu 100 najboljih romana na engleskom jeziku u XX. stoljeću , na kojoj je zauzeo 3. mjesto.
Prijevodi[uredi | uredi kod]
- "Mladost umjetnika", Stanislav Šimić ,1952.
- "Portret umetnika u mladosti", Petar Čurčija , 1960.
- "Portret umjetnika u mladosti", Leo Držić , 1981.
