Prijeđi na sadržaj

A Portrait of the Artist as a Young Man

Izvor: Wikipedija
A Portrait of the Artist as a Young Man
prvo britansko izdanje iz 1916. godine
Autor(i)James Joyce
Država Sjedinjene Države
Jezikengleski
Žanr(ovi)roman
Datum izdanja29. decembar 1916

Portret umjetnika u mladosti (eng. A Portrait of the Artist as a Young Man) je roman Jamesa Joycea napisan 1916. godine. Objavljivan je u časopisiu The Egoist od 1914. do 1915., a prvi put izdan 1916. u New Yorku. Roman je zapravo piščev pokušaj da ponovno napiše svoj prvi roman "Junak Stephen" s kojim je bio nezadovoljan, te ga je uništio. Glavni lik romana je Stephen Dedalus, piščev alter-ego, kao i u Junaku Stephenu. Glavna tema "Portreta" je njegov intelektualni razvoj koji doživljava oslobađajući se od vjere, obitelji i malograđanskog shvaćanja irskog rodoljublja.

Radnja

[uredi | uredi kod]

Roman se sastoji od pet poglavlja od kojih svako govori o jednom periodu Stephenova života.

Prvo poglavlje govori o njegovom djetinjstvu u malograđanskoj obitelji, o kojoj je ovisan. Ono sadrži epizode svađe između njegove tetke Dante, zagrižene katolkinje i oca Simona, irskog nacionalista, i onu s nepravedno dobivenim batinama od oca Dolana u Clongowesu, koja pojačava njegovu odbojnost prema tom mjestu.

Drugo poglavlje govori o Stephenu kao dječaku u isusovačkom kolidžu , nakon preseljenja njegove obitelji u Dublin. Tu se zaljubljuje u djevojku Emu Clary ( koju naziva "ona" u romanu), te doživljava razočaranje kad shvati da ga ona ne primjećuje.

Treće poglavlje prati Stephena kao mladića kojeg proganja njegov grijeh bluda . Na duhovnim vježbama uoči praznika svetog Franje Ksaverskog , šokira ga propovjed oca Arnalla , njegovog učitelja iz Clongowesa, u kojoj mu predočuje svoju viziju smrti i pakla.

U četvrtom poglavlju Stephen doživljava preokret. Na početku je prikazan kao religiozni student koji se svojom pobožnošću pokušava iskupiti za svoja grijehe - zbog čega ga ravnatelj kolidža poziva da se zaredi. Do preokreta u njegovom razmišljanju dolazi kad razmatra taj poziv: dok s mosta gleda zalazak sunca, odbacuje religiju, školu i domovinu te se "okreće pozivu umjetniuka ka riječi.

Peto poglavlje prati Stephena kao studenta, koji pokušava postatiti umjetnik. Nalazi se u stalnom sukobu s malograđanskom okolinom, što je prikazano u jednom njegovom danu: gdje se sukobljava s nekoliko svojih kolega studenata (Templeom i irskim nacionalistom Davinom) oko potpisivanja peticije za svjetski mir. Zbog vjere se sukobljava čak i s majkom, za što doznajemo iz jednog njegovog razgovora sa prijateljem Cranlyjem, čemu je prethodilo nadmudrivanje na stepenicama dublinskog univerziteta. Zadnje stranice romana napisane su u obliku Stephenova dnevnika: on se priprema za put, te se oslobađa ovisnosti o bližnjima - obitelji, prijateljima (posebice Cranlyjem) i "njoj" (Emmi) - nakon čega odlazi u Pariz.

Književni značaj

[uredi | uredi kod]

Književna kritika drži "Portret" jednim od najvrijednijih Buildungsromana u književnosti, zbog njegove objektivnosti u gledanju na glavnog lika:

  • napisan je u trećem licu
  • cilj romana nije prepričati život umjetnika u mladosti , već razvoj ni put umjetnika - tj. roman je "objektivni prikaz jedne subjektivne svijesti u razvoju"
  • roman se usredotočuje na razvoj lika time što svodi naraciju samo na njega (Stephena) , što radi korištenjem struje svijesti - tako da su svi likovi romana element u njegovu doživljavanju

Roman se smatra jednim od najvažnijih Joyceovih romana , te jednim od najvažnijih romana književnosti modernizma.

Moderna knjižnica ga je stavila na listu 100 najboljih romana na engleskom jeziku u XX. stoljeću , na kojoj je zauzeo 3. mjesto.

Prijevodi

[uredi | uredi kod]