2 mm Kolibri

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
2.7 mm Kolibri
Tip pištoljski
Mjesto proizvodnje Austro-Ugarska
Historija proizvodnje
DizajnerFranz Pfannl
Dizajniran1914
ProizvođačKolibri
Proizvođen1914
Specifications
Tip čahureRimless, straight
Prečnik zrna2,7 mm (0.11 in)
Prečnik grla3,5 mm (0.14 in)
Prečnik osnove3,6 mm (0.14 in)
Prečnik vrha3,6 mm (0.14 in)
Dužina čahure9,4 mm (0.37 in)
Ukupna dužina11,0 mm (0.43 in)
Balističke performanse
Težina/tip zrna Brzina Energija
0,2 g (3 gr) FMJ 200 m/s ({{rnd/cGreška izraza: Neočekivani < operatordecGreška izraza: Neočekivani < operator|Greška izraza: Neočekivani < operator|(Greška izraza: Neočekivani < operator)}} ft/s) 4 J ({{rnd/cGreška izraza: Neočekivani < operatordecGreška izraza: Neočekivani < operator|Greška izraza: Neočekivani < operator|(Greška izraza: Neočekivani < operator)}} ft·lbf)
Izvor(i): Cartridges of the World [1]

2 mm Kolibri (također poznat i kao 2.7 mm Kolibri Car Pistol ili 2.7×9 mm Kolibri) je najmanji metak koji je komercijalno dostupan u svijetu.[2] Godine 1910. ga je patentirao, a godine 1914. počeo proizvoditi austrijski urar Franz Pfannl, uz financijsku podršku Georga Grabnera. Dizajniran je za istoimene pištolje Kolibri - u poluautomatskoj i sporometnoj verziji - koji su se reklamirali kao oružje za neposrednu samoobranu.

Ime je dobio po kolibriju, koji se smatra najmanjom od svih ptica.

Opis[uredi - уреди | uredi izvor]

Metak teži 5,3 grama (82 zrna), sa promjerom 3 milmetra (0.12 in) na najširem, i dužinom 11 mm (0.43 in) od dna čahure do vrha zrna. Prostor glave se nalazi na grlu metka. Samo zrno teži 0,2 g (3 grains), i procijenjeno je kako ima normalnu brzinu 200 m/s (650 fps), odgonsono enegriju od 4.0 džula.[3]

Metak nije bio dobro prihvaćen. Izuzetno mala veličina 2 mm je učinila brigu i punjenje pojedinačnih metaka teškom, a metak je bio prilično slab. Literatura sugerira da je mogao probiti tek 10–40 mm šperploče. Metak je također imao problema sa preciznošću, s obzirom da tehnologija u to vrijeme nije mogla precizno užljebljivati cijev, pa se metak nije mogao vrtiti.[3]

Metak i pištolji su se prestali proizvoditi 1938.

Danas uglavnom služe kolekcionarima, pri čemu se pojedinačni metak može prodati za oko 70 US$.

Veze[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Cartridges of the World 11th Edition, Book by Frank C. Barnes, Edited by Stan Skinner, Gun Digest Books, 2006, ISBN 0-89689-297-2 pp. 315, 530
  2. Barnes, Frank C. Cartridges of the World. DBI Books, 1976, p.146
  3. 3,0 3,1 *Wilson, R. K. Textbook of Automatic Pistols, p.262. Plantersville, SC: Small Arms Technical Publishing Company, 1943.