1801
(Preusmjereno sa 1801.)
- Ovo je članak o godini 1801.
Milenijum: | 2. milenijum |
---|---|
Vjekovi: | 18. vijek – 19. vijek – 20. vijek |
Decenija: | 1770-e 1780-e 1790-e – 1800-e – 1810-e 1820-e 1830-e |
Godine: | 1798 1799 1800 – 1801 – 1802 1803 1804 |
Gregorijanski | 1801 MDCCCI |
Ab urbe condita | 2554 |
Islamski | 1215 – 1216 |
Iranski | 1179 – 1180 |
Hebrejski | 5561 – 5562 |
Bizantski | 7309 – 7310 |
Koptski | 1517 – 1518 |
Hindu kalendari | |
- Vikram Samvat | 1856 – 1857 |
- Shaka Samvat | 1723 – 1724 |
- Kali Yuga | 4902 – 4903 |
Kineski | |
- Kontinualno | 4437 – 4438 |
- 60 godina | Yin Metal P(ij)etao (od kineske N. g.) |
Holocenski kalendar | 11801 |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1801 (MDCCCI) bila je redovna godina koja počinje u četvrtak po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u utorak po julijanskom kalendaru.
Sadržaj/Садржај
Događaji[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 1. -
Na snagu stupaju Zakoni o Uniji 1800 čime počinje postojati Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske.
- 3. 1. - Haićanska revolucija: Vođa pobunjenih robova Toussaint Louverture, nakon što je porazio španske trupe, zauzima Generalnu Kapetaniju Santo Domingo (otok Hispaniola).
- 9. 1. - Sporazum u Lunévilleu kojim je sklopljen mir između Francuske i Svetog Rimskog Carstva (Austrije), kojim je završen Rat Druge koalicije i potvrđene odredbe Sporazuma iz Campo Formija.
- januar - Nakon hapšenja, beogradski mitropolit Metodije ubijen - nije uticalo na odnose Srba i Hadži Mustafe[1]. Nasleđuje ga Leontije, za koga se nagađa da je bio umešan u Metodijev pad.
- 17. 2. - Nakon što se ispostavilo da prethodne godine izabrani Elektorski kolegij obojici kandidata daje jednaki broj glasova, Predstavnički dom američkog Kongresa za predsjednika bira Thomasa Jeffersona, a za potpredsjednika drugoplasiranog Aarona Burra.
- 4. 3. - Thomas Jefferson preuzima dužnost američkog predsjednika.
- 10. 3. - U Britaniji održan prvi popis stanovništva; prema njegovim rezultatima u Engleskoj i Walesu živi 8,9 miliona, a u Londonu 860.035 stanovnika; oko 1,5 miliona stanovnika živi u gradovima većim od 20.000 stanovnika.
- 14. 3. - Henry Addington postaje novi premijer Ujedinjenog Kraljevstva.
- 21. 3. - Druga bitka kod Aboukira u kojoj britanski ekspedicioni korpus nanosi poraz francuskim snagama u Egiptu, koje će nakon toga biti prisiljene na kapitulaciju.
- 23. 3. - Ruski car Pavle I ubijen u dvorskom puču; nasljeđuje ga sin Aleksandar I.
- 2. 4. - Bitka kod Kopenhagena u kojoj Britanske snage pod vodstvom Horatija Nelsona nanose poraz danskoj floti u bitki kod Kopenhagena, a nakon čega će Danska biti prisiljena napustiti tzv. Drugi savez oružane neutralnosti.
- proleće - Pazvanogluovi odredi pljačkaju do Jagodine, Ćuprije i Aleksinca[1].
- Ratovanje protiv Pazvanoglua: Srbi razbili jedan njegov odred blizu Požarevca; jedna vojska Srba i Turaka poslata na Negotin, ali se razbežali zbog sumnjivog držanja janičara i vesti o porazu jednog carskog odreda kod Berkovice. Hadži Mustafa zatražio pogubljenje osmorice janičarskih vođa, ali ovi su presreli pismo - otvoren sukob, pobuna u beogradskoj varoši[2].
- 7. 7. - Haićanska revolucija: Vođa pobunjenih robova Toussaint Louverture promulgira ustav za otok Hispaniolu proglasivši se doživotnim predsjednikom i istovremeno ukinuvši ropstvo.
- 12. 7. - Francuski revolucionarni ratovi: Druga bitka kod Algecirasa u kojoj britanske snage nanose poraz francusko-španskoj floti.
- 19. 8. - Janičari ušli u Gornji grad Beogradske tvrđave i praktično zarobili vezira Hadži Mustafu.
- 11. 9. - U Lepzigu je premijerno izvedena romantična tragedija Friedricha Schillera "Djevica Orleanska", doživjevši velik uspjeh.
- 21. 12. - Ubijen Hadži Mustafa-paša - kraj njegove osmogodišnje borbe sa janičarima, Beogradskim pašalukom zavladale dahije.
Kroz godinu[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1801-03 - Harambaša Laza ima najpoznatiju hajdučko-razbojničku družinu u Beogradskom pašaluku, strah i trepet na austrijskoj strani - u njoj četuje i Stanoje Glavaš[3].
- Prvi put održan popis stanovništva u Francuskoj.
- Francuski ljekar Philippe Pinel objavljuje traktat pod naslovom Traité médico-philosophique sur l'aliénation mentale; ou la manie u kome se zalaže za humani psihološki pristup u upravljanju psihijatrijskim bolnicama, a koji će postati jedno od najuticajnijih djela psihijatrije u 19. vijeku.
Rođenja[uredi - уреди | uredi izvor]
- 16. 10. - Josip Jelačić Bužimski, hrvatski grof, dalmatinsko-hrvatsko-slavonski ban († 1859.)
- 7. 12. - Johann Nestroy, austrijski književnik i glumac († 1862.)
Smrti[uredi - уреди | uredi izvor]
- 11. 1. - Domenico Cimarosa, talijanski skladatelj (* 1749.)
- 25. 2. - Benedikt Stay Stojković, hrvatski pjesnik latinist (* 1714.)
- 21. 3. - Andrea Luchesi, talijanski skladatelj (* 1741.)
- 25. 3. - Novalis, njemački književnik (* 1772.)
- 22. 12. - Jovan Rajić, srpski istoričar i književnik (* 1726)
Reference[uredi - уреди | uredi izvor]
- Literatura
- Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
- Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-I)