1759

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Ovo je članak o godini 1759.
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 17. vijek18. vijek19. vijek
Decenija: 1720-e  1730-e  1740-e  – 1750-e –  1760-e  1770-e  1780-e
Godine: 1756 1757 175817591760 1761 1762
Olupine francuskih brodova nakon bitke kod Quiberona.
1759. po kalendarima
Gregorijanski 1759. (MDCCLIX)
Ab urbe condita 2512.
Islamski 1172–1173.
Iranski 1137–1138.
Hebrejski 5519–5520.
Bizantski 7267–7268.
Koptski 1475–1476.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1814–1815.
Shaka Samvat 1681–1682.
Kali Yuga 4860–4861.
Kineski
Kontinualno 4395–4396.
60 godina Yin Zemlja Zec
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11759.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1759 (MDCCLIX) bila je redovna godina koja počinje u ponedjeljak po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u srijedu po julijanskom kalendaru.

Događaji[uredi - уреди | uredi kôd]

Kroz godinu[uredi - уреди | uredi kôd]

  • Voltaire objavljuje svoj znameniti filozofski roman Candide - zabranjen je u Ženevi i Parizu, kasnije je stavljen na Index librorum prohibitorum.
  • Kraljica Marija Terezija određuje da svako dopisivanje između hrvatskih županija i dvora ubuduće ide preko bana - plemstvo i sabor gube na značaju.[5]
  • U Sremu su završeni poslovi potrebni za uvođenje novog urbara (premeravanje zemlje, zemljišne knjige, odmeravanje obaveza); u Slavoniji je to trajalo do 1762.[6]
  • Dvor je ustupio Banat na deset godina Bečkoj banci (Wiener Stadtbank), koja s njim upravlja u svojstvu Ministerijalne bankovne deputacije na čelu s futoškim vlastelinom grofom Chotekom.[7]
  • 1759-60 - Ponovo osnovano Temišvarsko trgovačko društvom, izvozi banatske poljoprivredne proizvode na zapad.[8]
  • Dubrovački trgovci ponovo uspostavili vezu s Engleskom.[9]
  • U Rusiju je od 1756. stiglo oko 2.500 ljudi sa Balkana.[10]
  • Hercegovačke kadije se žale da "mnoga raja" odlazi u Dubrovnik na zanate i trgovinu, mada dubrovačka vlada preduzima mere protiv pravoslavnih doseljenika.[11]
  • Jeronim Blaž Bonačić je šibenski biskup nakon Ivana III. Calebotte (do 1762).
  • Andrija Kačić Miošić: drugo i konačno izdanje "Razgovora ugodnih".[12]
  • Zaharije Orfelin: "Kaligrafija" - prikazana je ruska građanska ćirilica, naporedo sa crkvenom; takođe je uz "serbski skoropis" stavljen i ruski kurziv, ali ne i prava pisana slova.[13]

Rođenja[uredi - уреди | uredi kôd]

Smrti[uredi - уреди | uredi kôd]

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1759.

Reference[uredi - уреди | uredi kôd]

  1. Istorija s. n. IV-2, 53-4
  2. Istorija s. n. IV-1, 544
  3. Istorija s. n. IV-1, 249
  4. Historija n. J. II, 1267
  5. Historija n. J. II, 1090
  6. Istorija s. n. IV-1, 208
  7. Historija n. J. II, 1165
  8. Historija n. J. II, 1180
  9. Historija n. J. II, 1213
  10. Istorija s. n. IV-1, 248
  11. Istorija s. n. IV-1, 488
  12. Istorija s. n. IV-2, 126
  13. Istorija s. n. IV-2, 98
Literatura
  • Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
  • Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-1), drugi tom (IV-2)