1756

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice 1756.)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ovo je članak o godini 1756.
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 17. vijek18. vijek19. vijek
Decenija: 1720-e  1730-e  1740-e  – 1750-e –  1760-e  1770-e  1780-e
Godine: 1753 1754 175517561757 1758 1759
"Diplomatska revolucija" ili stvaranje novih saveza među evropskim silama pred Sedmogodišnji rat.
1756. po kalendarima
Gregorijanski 1756. (MDCCLVI)
Ab urbe condita 2509.
Islamski 1169–1170.
Iranski 1134–1135.
Hebrejski 5516–5517.
Bizantski 7264–7265.
Koptski 1472–1473.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1811–1812.
Shaka Samvat 1678–1679.
Kali Yuga 4857–4858.
Kineski
Kontinualno 4392–4393.
60 godina Yang Vatra Miš
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11756.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1756 (MDCCLVI) bila je prijestupna godina koja počinje u četvrtak po gregorijanskom kalendaru odn. prijestupna godina koja počinje u ponedjeljak po julijanskom kalendaru.

Događaji[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

Granice 1748-1766
  • 1755/56 - Ruska carica naredila poslaniku Obreškovu da preko mletačkog baila posreduje kod Porte u korist Crne Gore - prvi put da se ruska vlada "zvanično založila za Crnu Goru".[1]
  • 16. 1. - Britanska vlada, uplašena zbog mogućeg francuskog napada na Hanover, sa pruskim kraljem Friedrichom II sklapa Westminsterski sporazum kojim se "garantira neutralnost" Hanovera, a koji označava početak tzv. Diplomatske revolucije odnosno velikog "preslagivanja" vojnih saveza među tadašnjim evropskim velesilama.
  • januar - Bivši knez u Kuli podstiče Srbe u Bačkoj na otpor prema komorskoj vlasti.[2]
  • zima - Oštra zima u Mongoliji.
  • 7. 2. - Guaraní rat: vođa Guaraní pobunjenika Sepé Tiaraju je poginuo u sukobu sa Špancima i Portugalcima. Tri dana kasnije u bici kod Caiboaté stradalo je 1.511 Indijanaca i samo četiri kolonijalista, koji zatim zauzimaju sedam misija, Misiones Orientales - ali novim ugovorom iz 1761. Španija dobila misije natrag (jedna inspiracija za film "Misija" iz 1986).
  • 11. 2. - Bitka za Vijaydurg: Britanci su, u savezu sa maratskim "premijerom", zauzeli tvrđavu Vijaydurg i porazili admirala Tuladži Angrija.
  • 18. 2. - Zemljotres kod Dürena, blizu Kölna, jedan je od najjačih poznatih u istoriji Nemačke i srednje Evrope - nema mnogo mrtvih ali ima dosta materijalne štete.
  • 27. 2. - Mitropolit Nenadović je optužen za Nedeljkovićeve ispade - odlazi u Beč, da se opravda, nosi sa sobom i narodne pritužbe - upućena je komisija.
  • 1. 3. - Papina enciklika Ex quo: poziva grkokatolike na promicanje trebnika (euhologion/evhologij) iz 1754.
  • 15. 3. - Marija Terezija potpisala "urbarijalnu regulaciju": slavonskom kmetu je određen minimum posjeda i maksimum vlastelinskih tereta[3][4] (stupa na snagu 1762, odnosi se i na Srijemsku županiju, od 1759, prethodno je trebalo premeriti zemljište i uvesti knjige[5]).
  • 24. 3. - Pruski kralj Friedrich II tjera seljake pod svojom vlašću da počnu uzgajati "neobičnu" i "vražju" biljku danas poznatu kao krumpir: Kartoffelbefehl je sada izdat za Šlesku, a u Pomeraniji je to određeno još ranije.
  • 27. 3. - Francuzi zauzeli britanski Fort Bull (danas Rome, New York).
  • mart, krajem - Ćingovski car Kine Qianlong ponovo šalje vojsku na Džungariju gde se odmetnuo knez Amursana - u grad Ili/Yining na zapadu dan. Xinjianga. Amursana beži svom tastu, kazaškom vladaru Ablaj-kanu, kasnije se vraća i proteruje kineski garnizon.

April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi | uredi kod]

  • 1. 4. - Veliki vezir Jirmisekizade Mehmed Said-paša daje ostavku, sledi Ćosa Bahir Mustafa-paša, samo do decembra.
  • 6. 4. - Dalmatinski biskupi upućuju predstavku mletačkom Senatu protiv pravoslavnih u zemlji.[6]
  • 9. 4. - Umro je bengalski nawab Alivardi Khan, nasleđuje ga unuk Siraj ud-Daulah, poslednji nezavisni nawab (do 1757).
  • 12. 4. - Francuske trupe, na čelu sa du Plessis de Richelieuom, bez formalne objave rata se iskrcavaju na Menorcu pod britanskom vlašću, čime u Evropi de facto počinje Sedmogodišnji rat.
    • Englezi napadaju dubrovačke brodove tijekom rata.[7]
  • april? - Rusija se približava Austriji i Francuskoj u savezu protiv Pruske.
  • 19. 4. - Sukob braće Marka i Joza Ivanovića iz Dobrote sa tripoliskim korsarima u pirejskoj luci Zmaj - poražen je gusarski šambek, poginuo je Reis Adži Ibrahim ali i knez Marko.
  • 25. 4. - Grimanijev zakon: pokušaj unapređenja poljoprivrede u mletačkoj Dalmaciji.[8]
Boucherova slika Madam Pompadur (1756), učesnice u stvaranju franko-austrijske alijanse
Ratovanje na Minorci
  • 13. 6. - Rabinska skupština u Brodiju osuđuje jeretika Jakoba Franka, sledbenika Šabtaja Cvija (→ frankizam).
  • 20. 6. - Pošto su se Britanci oglušili o zabranu gradnje novih fortifikacija, i pošto je 3. juna već zauzeo Cossimbazar, bengalski navab Siradž ud-Daula zauzima i Fort William, u Kalkuti. Veliki broj zarobljenika je strpan u tamnicu prozvanu Crna rupa Kalkute, gde jedan broj umire tokom noći.
  • 22. 6. - U Švedskoj otkriveno da je kraljica Luisa Ulrika, inače sestra Fridriha Velikog, spremala udar protiv Riksdaga staleža i povratak apsolutističke vlasti - nekoliko kraljičinih saradnika je pogubljeno sledećeg meseca, ona je prošla uz ukor.
  • 29. 6. - Sedmogodišnji rat: Dvomjesečna Opsada tvrđave Fort St Philip završava predajom britanskog garnizona, čime prestaje britanska vlast nad Menorcom (vraćaju se 1763-81).

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

  • leto - Knez Čingunžav digao Halha Mongole na severu današnje Mongolije protiv ćingovske vlasti - nema podršku plemstva, uhvaćen je sledećeg januara.
Operacije Sedmogodišnjeg/Trećeg šleskog rata 1756

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

Prva strana šestog toma Encyclopedie
Bitka kod Lobositza
  • 1. 10. - Treći šleski rat, Bitka kod Lobositza (Lovosice): Austrijanci pod Browneom su, neovisno o taktičkom rezultatu, zaustavili vojsku Fridriha Velikog. Ovaj se vraća u Saksoniju, kuda odlazi i Browne, ne bi li izbavio Sase.
  • 7. 10. - Markusflut: poplava na Severnom moru oko Elbe, strada oko 600 ljudi.
  • 14. 10. - Sedmogodišnji rat: Opsada Pirne završava kapitulacijom saksonske vojske Prusima većinu čijih pripadnika će Friedrich prisilno regrutirati u vlastitu vojsku. Saksonska blagajna će biti ispražnjena, biće izdavani novci efraimiti, smanjenog sadržaja srebra (do 1763).
  • oktobar - Nakon Frančeska Grimanija, novi generalni providur u Dalmaciji je Al. Kontarini.
  • oktobar - Pošto su Moguli povratili Pendžab, afganski vladar Ahmed-šah Durani ponovo napada Indiju, u januaru će opljačkati i Delhi.
  • 18. 10. - Umro bački episkop Visarion Pavlović, naslediće ga Mojsije Putnik (1757-74).
  • 1. 11. - Francuska anektirala Sejšele, ekspedicija Corneille Nicholas Morpheya je najveće ostrvo nazvala Séchelles. Prvi naseljenici stižu 1770. (u britanskim rukama 1794-1976).
  • 1. 11. - Francuska ekspedicija na Korziku, postavili su garnizone u Ajaccio, Bastiju i Saint-Florent.[11]
  • 1. 11. - Giacomo Casanova je noćas pobegao iz venecijanskog zatvora.
  • 2. 11. - U očekivanju turskog napada, vladika Vasilije napušta Crnu Goru.[12]
  • 11. 11. - Britanski premijer Thomas Pelham-Holles odstupa usled poraza na Menorci, ali vraća se već sledećeg leta. U međuvremenu tu je William Cavendish, 4. vojvoda od Devonshirea a neformalni lider je William Pitt Stariji.
  • 10. 11. (30. 10. po j.k.) - "Ruski arhimandrit" Vladimir Bukovski rukopoložen za zetskog arhiepiskopa - ali u stvari se radi o varalici, ubrzo se gubi.[13]
  • studeni, potkraj - Turska vojska napada Crnu Goru iz tri pravca, otpor na čelu s guvernadurom Radonjićem je jak, ali Turci prodiru do Čeva. Na putu ka Cetinju su dočekani na Predišu i u Tomićima, pa se zbog otpora i jesenjih kiša povlače[14] (sledeće godine primirje i sporazum o haraču).
    • Kada je vezirov ćehaja vodio deo vojske preko Mostara, osiljeni janičari su mu dozvolili prolazak tek nakon sporazuma.[15]
  • krajem godine - Mehmed-paša Kukavica odlazi iz Bosne (vraća se 1757-60), pošto je okončao desetogodišnji period nereda u zemlji. Dao je nabiti na kolac crnogorskog harambašu Lazara Pecirepa u Travniku, za šta su Crnogorci nabili na kolac nekoliko Turaka. Dolazi Ćamil Ahmed-paša, "još odlučniji i suroviji čovek".[15]
  • krajem godine - Seljaci iz Moslavine pred sudom u Zagrebu - ne žele postati kmetovi, nije donesena odluka, ali su popustili dogodine pod prijetnjom vojske.[16]

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

Grb Bjelovara
Ferenc V. Nádasdy
  • Bjelovar osnovan na crti razgraničenja Križevačke i Đurđevačke pukovnije, kao središte pukovnija Varaždinskog generalata.[17]
  • Ferenc V. Nádasdy je hrvatski ban (do smrti 1783).
  • Andrija Kačić Miošić: "Razgovor ugodni naroda slovinskog" (prošireno izdanje 1759).
  • Osnovana Apatinska pivara.
  • Prvi brodovi s banatskim proizvodima dolaze u Karlovac (Savom i Kupom).[18]
  • Neki Rusini se obraćaju mitropolitu Nenadoviću da ih zaštiti i osigura život po pravoslavnim običajima.[19]
  • Pećki patrijarh Gavrilo III se krije u Beogradu od poverilaca njegovih prethodnika na pećkom prestolu.[20]
  • Ivan III. Calebotta je šibenski biskup nakon Karla Antuna Donadonija (do 1759).
  • Beogradski muhafiz je Ibrahim-paša Malatijski, nakon Elči Mustafa-paše Kara Mehmedpašazadea (do 1758).[21]
  • Crkve: Lopatinec (sv. Jurja), Orahovica (sv. Križa); kapelica u Batini. Podignut Dvorac Oršić u Gornjoj Stubici.
  • Novi živopis u manastiru Krušedol, pod uticajem ukrajinskog baroka.[22]
  • U zapisima se pominje da je Crkva Bogorodice Ljeviške pretvorena u džamiju, ne zna se tačno kada.
  • 1756-60 - U Rusiju se odselilo 1.499 Crnogoraca, na čemu je radio vladika Vasilije; jedan broj se vratio.[13]
  • Bivši ruski car Ivan VI. je nakon 12 godina u Holmogoriju na Belom moru prebačen u tvrđavu Šliselburg.
  • Paravicinijev ugovor: 48 malih vladara na zapadnom Timoru i okolnim ostrvima ušlo u savez sa Holandskom ostindijskom kompanijom.
  • Nauka i tehnika:

Rođenja[uredi | uredi kod]

Smrti[uredi | uredi kod]

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1756.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Istorija s. n. IV-1, 506
  2. Istorija s. n. IV-1, 209
  3. Historija n. J. II, 1067
  4. Historija n. J. II, 1075
  5. Istorija s. n. IV-1, 208
  6. Istorija s. n. IV-2, 53
  7. Historija n. J. II, 1225
  8. Istorija s. n. IV-2, 18
  9. Istorija s. n. IV-1, 506-7
  10. Istorija s. n. IV-1, 507
  11. The Decline of the French Monarchy, Volume 1 By Henri Martin, p. 443
  12. Historija n. J. II, 1266
  13. 13,0 13,1 Mitropolija crnogorska za vrijeme mitropolita Petrovića. rastko.rs
  14. Historija n. J. II, 1266-7
  15. 15,0 15,1 Istorija s. n. IV-1, 445
  16. Historija n. J. II, 1068
  17. Povijest Bjelovara. bjelovar.hr
  18. Historija n. J. II, 1084
  19. Historija n. J. II, 1147
  20. Istorija s. n. IV-1, 543
  21. Istorija s. n. IV-1, 308
  22. Likovna umetnost 18. i 19. veka. rastko.rs
Literatura
  • Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
  • Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-1)