1703

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice 1703.)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 17. vijek18. vijek19. vijek
Decenija: 1670-e  1680-e  1690-e  – 1700-e –  1710-e  1720-e  1730-e
Godine: 1700 1701 170217031704 1705 1706
47 ronina napadaju rezidenciju gospodara Kire.
1703. po kalendarima
Gregorijanski 1703. (MDCCIII)
Ab urbe condita 2456.
Islamski 1114–1115.
Iranski 1081–1082.
Hebrejski 5463–5464.
Bizantski 7211–7212.
Koptski 1419–1420.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1758–1759.
Shaka Samvat 1625–1626.
Kali Yuga 4804–4805.
Kineski
Kontinualno 4339–4340.
60 godina Yin Voda Koza
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11703.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1703. (MDCCIII) bila je redovna godina koja počinje u ponedjeljak po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u petak po julijanskom kalendaru.

Događaji[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi | uredi kod]

  • 9. 4. - Pošto nije sprovedena naredba iz 1700, Car Leopold naređuje da se "šizmatici" istrebe iz Pečuja - samo Srbi katolici smeju biti pečujski građani[4]
  • proleće - Vrenje među Srbima između Drave i Dunava.[5]
  • proleće - Hercegovački Redžep-paša Šeić poginuo u Drobnjacima.
Rat za špansko nasleđe na Rajni: Opsada Bonna
  • 1. 5. - Veliki severni rat u Poljskoj: Bitka kod Pułtuska - švedski kralj Karl XII je porazio Saksonce.
  • 12. 5. (1. 5. po j.k.) - Petar Veliki zauzima švedsku tvrđavu Nyenskans u Ingriji, na ušću Neve u Baltičko more. Naziva ga Schlötburg ("Grad vrat" ili "suženje").
  • 12. 5. - Manifest iz Brezna u Poljskoj (dan. Berežani u Ukrajini): Rakoci poziva na ustanak. (→ hu).
  • 15. 5. - Vojvoda od Marlborougha zauzeo Bonn kojeg su držali Francuzi. Zauzeće i Huy i Limbourg u dan. Belgiji. Anglo-holandski "Veliki plan" je da osiguraju Antverpen i plovidbu rekama.
  • 16. 5. - Portugal se priključuje Velikoj alijansi protiv Španije i Francuske.
  • 21. 5. - Daniel Defoe je uhapšen zbog pamfleta The Shortest Way with the Dissenters - u tri navrata će morati da stoji u stubu srama (pillory).
Sankt Peterburg 1705. i 1725.
  • 3. 6. - Banska krajina prešla pod upravu bečkoga Ratnog vijeća[6]. Kralj Leopold određuje da se novoosvojeni teritorij između Une i Kupe, ako ne pripada vlasteli i crkvi ili se ne koristi za Krajinu, pripadne Dvorskoj komori (vlasništvo i korišćenje) odn. hrvatskom banu (jurisdikcija i duhovni poslovi)[7] - stišava se otpor tamošnjih "vlaha". Ali car ukida Petrinjsku kapetaniju (zapravo tek 1753), što ponovo izaziva pobunu[8]. Dokinut je i Varaždinski generalat, što nije provedeno u djelo zbog Rakošijevog ustanka.[9]
  • lipanj - Rakošijeva buna u Ugarskoj. Ustanak se već ove godine osjeća u Međimurju, odakle napadaju susjedne štajerske krajeve[10]. Protiv njih deluju varaždinski krajišnici, na čelu sa gen. Hajsterom (Hannibal Joseph Heister)[11].
  • leto? - U Baranji dolazi do nemira zbog unijatstva i gonjenja Srba da plaćaju desetinu katoličkom kleru - Rakoci poziva Srbe da mu se pridruže[12].
  • jun - Althingu danskog Islanda predstavljen popis stanovništva u Islandu, prvi potpuni popis stanovništva u historiji: 8.191 domaćinstvo sa 50.358 stanovnika, od čega su 54,6% žene.
  • 20. 6. - Bavarski Rummel - bavarska opsada Kufsteina u austrijskom Tirolu: grad se predaje nakon što je požar zahvatio barutanu i izazvao eksploziju. Innsbruck pada pet dana kasnije bez borbe.
  • 26. 6. - Graničari Jovana Popovića-Tekelije prodrli na sever Biharske županije, porazili Andraša Bonea, zapalili Dioseg.[5]
  • 29. 6. - Kuruci su zauzeli Bač - zatim i Titel, krenuli su na Segedin ali su odbijeni.
  • 30. 6. - Bitka kod Ekerena, blizu Antverpena: Francuzi su opkolili Holanđane, ali ovi su se uspeli izvući - obe strane tvrde da su pobedile.
  • 30. 6. - Eugen Savojski je predsjednik Dvorskog ratnog vijeća (do 1736).
  • Sredinom godine, 36 hercegovačkih knezova na izvoru Trebišnjice dogovaraju se da se usprotive novome namjesniku, zamjeniku stradalog Redžep-paše Šeića, ako pokuša sa uvođenjem kakvih visokih dažbina.[13][14]
  • jun-jul - Osmanske snage kreću u invaziju zapadne Gruzije - Gurija, Imeretija i Mingrelija.

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

  • jul, druga polovina - Sređivanje tursko-austrijske granice, Austrijanci se nerado povlačili iz B. Novog i B. Krupe[15]. Hrvatskom banu Baćanju je naređeno da se u roku od mesec dana napusti Novi i da na Unu pošalje nemačku i bansku vojsku radi suzbijanja otpora "Vlaha".[16]
  • 19. 7. - Jedrenski događaj počinje u Stambolu: janičari, koji trebaju krenuti u rat protiv Gruzije, bune se zbog zakasnelih plata - pokret se ubrzo spaja sa nezadovoljstvom zbog odsustva sultana iz grada i vlasti šejhulislama.
  • 26. 7. - Na dan sv. Ane, Tirol je ponovo slobodan od Bavaraca.
Ahmed III
  • 8. 8. - Prvo izdanje Wiennerisches Diarium, kasniji Wiener Zeitung.
  • 9. 8. - Rakocijev proglas Srbima: sloboda od danka ako nam se pridružite, u protivnom klanje.[17]
  • 13. 8. - Act of Security: škotski parlament ne prima engleskog naslednika kraljice Ane, osim pod nekim uslovima - kraljevski pristanak na zakon je dat tek dogodine, ali će pod ekonomskim pritiskom doći do unije dve zemlje 1707.
  • 22. 8. - Jedrenski dogođaj: u skladu sa presudom kadija u četiri tačke, sultan Mustafa II je zbačen i postavljen njegov brat Ahmed III (do 1730). Šejhulislam Feyzullah Efendi je ubijen sa sinom Fethullahom 3. septembra.
  • 26. 8. - Umro hrvatski ban Adam Batthyány, naslijediće ga Ivan Pálffy (1704-32). Novi zagrebački biskup Martin Brajković piše caru da je Hrvatska u žalosnom stanju jer joj prete Turci, dok "Morlaci i Rascijani", kao i razbojnici iz Varaždinskog generalata pljačkaju crkve i ubijaju sveštenstvo i stanovništvo; (nemački) oficiri iz generalata razdražuju Srbe protiv Hrvatske[18].
  • 1. 9. - Graničari poraženi od kuruca kod Belfenjera.
  • 1. 9. - U Kareliji osnovan Petrozavodsk sa livnicom topova i sidara.
  • 7. 9. - Francuzi maršala d'Hostuna zauzeli Breisach na Rajni.
  • 12. 9. - Austrijski nadvojvoda Karlo proglašen za kralja Španije u Beču, kao Karlos III - u zemlji će biti 1705-1711, vlast će imati samo u Kataloniji. Prema tajnom sporazumu Pactum Mutuae Successionis njegov stariji brat Josip će naslediti ostale habsburške zemlje.
  • septembar - Kuruci izbili na Moriš - velika većina Srba staje na stranu cara. Krajem ovog meseca Rakocijevi ustanici uglavnom kontrolišu područje severno i istočno od Dunava.
  • 20. 9. - Prva bitka kod Höchstädta: franko-bavarska pobeda maršala de Villarsa u Bavarskoj.
  • septembar, krajem - Srbi između Kupe i Une sada izražavaju pokornost banu i Hrvatskoj. Baron Delišimunović ove jeseni u miru preseljava "Vlahe-šizmatike" iz okoline Novog u oblast između Kupe i Kostajnice, a "Vlasi-katolici" prelaze u Divušu[19].

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

Veliki severni rat u Poljskoj: Opsada Torunja
  • 14. 10. - Karlo XII. zauzeo Toruń nakon 4,5-mesečne opsade.
  • oktobar - Komisija za sređivanje prilika u Slavoniji i Sremu privodi rad kraju: graničari su podeljeni na aktivna lica pod vojnom upravom te poreske i radne obveznike pod komorskom. Slavonska granica, čiji je general u Osijeku, deli se na Gornju posavsku (Gradiška), srednju (Brod) i donju (Rača). Podunavska granica ima sedište u Petrovaradinu.[20]
  • oktobar - Kuruci zauzeli Racki Kovin (Ráckeve).
  • 23. 10. - Budim i Pešta postaju slobodni kraljevski gradovi.
  • 25. 10. - Torinski ugovor: Savoja prelazi na stranu Velike alijanse.
  • 2. 11. - Carev kabinet naređuje Ugarskoj dvorskoj kancelariji da pošalje patrijarha Arsenija iz Beča na jug, da održi Srbe u vernosti prema Austriji, i da mu treba ispuniti zahteve[21].
  • 11. 11. - U tamnici u Gracu je umro Ivan Antun Zrinski - kraj loze Zrinskih.
  • 15. 11. - Bitka kod Zvolena: kuruci porazili habsburšku vojsku u današnjoj Slovačkoj.
  • 15. 11. - Bitka na Speyerbachu: Francuzi maršala d'Hostuna porazili nemačku vojsku koja je pokušala deblokirati Landau - grad kapitulira istog dana.
  • novembar-decembar - Odredi Šandora Karoljija prodrli u Austriju, pale sela oko Beča.[22] (?)
  • 30. 11. - Isaac Newton postaje predsednik Kraljevskog društva (do smrti 1727).
  • zima 1703/04 - Rusi grade nasip na ostrvu Kotlin u Finskom zalivu i prvu tvrđavu Kronštat (u početku Kronšlot, "krunska tvrđava").
  • 7. 12. (26. 11. po j.k.) - Velika oluja pogodila južnu Englesku - oko 8.000 mrtvih.
  • 16. 12. - Bavarsko-francuska vojska zauzela Augsburg nakon opsade.
  • 27. 12. - Methuenov ugovor: trgovački sporazum između Portugala i Engleske - slobodno za engleske vunene tkanine, preferencijal za portugalsko vino (→ porto).
  • 31. 12. - Zemljotres ere Genroku, blizu Eda (Tokija): u potresu, požaru i cunamiju stradalo 5 - 10.000 ljudi. U martu će biti proglašena nova era, Hōei.

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

  • Hrvatska
    • Pavao Ritter Vitezović: Plorantis Croatiae saecula duo - "Dva stoljeća ucviljene Hrvatske".
    • Uršulinke osnovale prvu školu, gimnaziju i preparandiju u Varaždinu.
    • Ličko-krbavski episkop Atanasije Ljubojević je ponovo proteran.[23]
    • Osnovana Ilirska akademija u Splitu.
    • Poslije ove godine, Dubrovačka republika isplaćuje godišnji harač od 12.500 dukata svake treće godine[24].
    • Zadarski plemić Simun Fanfonja otkupio za veliku svotu od 7.800 reala pravo ubiranja desetine - prinudna naplata će u januaru 1704. dovesti do Kuridžine bune u Bukovici, Kotarima i Biogradskom primorju.[25]

Rođenja[uredi | uredi kod]

Smrti[uredi | uredi kod]

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1703.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Njegoš, Ogledalo srpsko II - Srpski Badnji veče. rastko.rs
  2. Istorija s. n. IV-1, 42
  3. Istorija s. n. IV-2, 41
  4. Istorija s. n. IV-1, 41
  5. 5,0 5,1 Istorija s. n. IV-1, 80
  6. 6,0 6,1 Historija n. J. II, 865
  7. Istorija s. n. IV-1, 67
  8. Historija n. J. II, 1027-8
  9. Historija n. J. II, 1043
  10. Historija n. J. II, 1017
  11. Istorija s. n. IV-1, 76
  12. Historija n. J. II, 1133
  13. Goran Komar. Planinska sela Dračevice pod vlašću Venecije 1687-1797. rastko.rs
  14. Katastar iz 1704. godine (Badoer-ov). rastko.rs
  15. Istorija s. n. IV-1, 19-20
  16. Istorija s. n. IV-1, 68
  17. Istorija s. n. IV-1, 79-80
  18. Istorija s. n. IV-1, 75-6
  19. Istorija s. n. IV-1, 68-9
  20. Istorija s. n. IV-1, 53
  21. Istorija s. n. IV-1, 43
  22. Istorija s. n. IV-1, 81
  23. Istorija s. n. IV-1, 183-4
  24. Historija n. J. II, 1225
  25. Istorija s. n. IV-2, 25
  26. Historija n. J. II, 1319
  27. Istorija s. n. IV-1, 12
  28. Istorija s. n. IV-1, 538
  29. Muslimani naše krvi u Južnoj Srbiji. rastko.rs
  30. BARSKA NADBISKUPIJA I BARSKI NADBISKUPI. montenegrina.net
Literatura
  • Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
  • Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-1) i drugi tom (IV-2)