16. novembra

16. novembra/studenog (16. 11.) je 320. dan godine po gregorijanskom kalendaru (321. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 45 dana.

Događaji

534. – objavljen Justinijanov Kodeks.
1384. – Hedwig okrunjena za kralja Poljske, iako je bila žena.
1532. – Francisco Pizarro zatočio Atahualpu, vladara Inka.
1766. – Rođen francuski kompozitor i violinista Rodolphe Kreutzer, dvorski violinista Napoléon Bonaparte i Louis XVIII. Opčinjen njegovom virtuoznošću, Beethoven mu je posvetio sonatu za violinu i klavir br. 47, poznatu Kreutzerovu sonatu.
1831. – Umro pruski general Carl von Clausewitz, jedan od najpoznatijih vojnih teoretičara 19. vijeka. U djelu " O ratu" teoretski je uobličio iskustva nove strategije primijenjene u Napoeleonovim ratovima. Prema Clausewitz, rat je sastavni dio opštih političkih odnosa i nastavak je politike uz primjenu drugih sredstava.
1849. – ruski dvor osuđuje Fjodora Dostojevskog na smrt zbog protudržavnog djelovanja, ali je njegovo pogubljenje otkazano u zadnji čas.
1878. – Umro Đura Jakšić, najveći liričar srpskog romantizma i jedan od najdarovitijih slikara 19. vijeka. Pored poezije, koja je najvrednija u njegovom književnom opusu, pisao je pripovjetke i herojske poeme ("Na Liparu", "Ponoć", "Padajte braćo", "Otadžbina", "Seoba Srbalja" "Stanoje Glavaš").
1893. – osnovan Atletski Klub Královské Vinohrady, kasnije preimenovan u Sparta Prag.
1896. – prvi prijenos električne energije između dva grada (Niagara Fallsa i Buffala).
1904. – John Ambrose Fleming izumio vakuumsku cijev.
1906. – operni pjevač Enrico Caruso optužen za neprikladno ponašanje nakon što je, navodno, uštipnuo ženu za stražnjicu u zoološkom vrtu u New Yorku.
1920. – Qantas, australska nacionalna aviokompanija, postaje drugom najstarijom aviokompanijom na svijetu (starija je samo KLM).
1933. – SAD i Sovjetski savez uspostavljaju formalne diplomatske odnose.
1940. – Drugi svjetski rat: Kraljevsko zrakoplovstvo (RAF) bombardiralo Hamburg.
1940. – Holokaust: u Poljskojsu Nacisti zatvorili Varšavski Geto, izoliravši ga od vanjskog svijeta.
1945. – Hladni rat: SAD, uz pomoć 88 njemačkih znanstvenika, započinje proizvodnju raketa.
1959. – premijera mjuzikla Moje pjesme, moji snovi na Broadwayu.
1960. – Umro američki filmski glumac Clark Gable. Igrao je u više od 70 filmova, a veliku popularnost je stekao kao Rhett Butler u filmu "Prohujalo s vihorom". Dobitnik Oskara za film "Dogodilo se jedne noći".
1965. – Sovjetski savez prema Veneri lansirao svemirsku sondu Venera 3, prvu letjelicu koja se spustila na površinu druge planete.
1970. – Sirijski predsjednik Nuraddin al Atasi svrgnut je pučem. Naslijedio ga je Ahmed Chartiv, a najmoćniji je čovjek bio premijer Hafiz Asad, koji je 1991. na referendumu izabran za predsjenika sa 99,2 posto glasova.
1973. – iz Cape Canaverala NASA je lansirala letjelicu Skylab 4 s tri člana posade na 84-dnevnu misiju.
1977. – kino-premijera Bliskih susreta treće vrste.
1988. – na prvim slobodnim izborima u 10 godina, glasači u Pakistanu izabiru Benazira Bhutta za premijera.
1990. – premijera filma Rocky V, zasad posljednjeg nastavka iz serijala Rocky filmova, s neizbježnim Sylvesterom Stalloneom u naslovnoj.
1995. – Haški tribunal optužio lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića i vojnog komandanta Ratka Mladića za genocid nad bošnjačkim civilima počinjen tokom zauzimanja Srebrenice u julu 1995 , kada je više hiljada Bošnjaka ubijeno i raseljeno.
1996. – Majka Tereza postaje počasnom građankom SAD-a.
1997. – nakon gotovo 18 godina zatočeništva, Narodna Republika Kina iz zatvora oslobađa Weija Jingshenga, prodemokratskog disidenta, i to iz medicinskih razloga.
1997. – Umro francuski političar i publicista Georges Marchais, generalni sekretar francuske Komunističke partije (1972-1994).
1998. – Haški tribunal proglasio krivim Zdravka Mucića, Hazima Delića i Esada Landžu za ubijanje i zlostavljanje srpskih zatvorenika 1992. u logoru Čelebići. Prvo suđenje za ratne zločine nad Srbima tokom rata u BiH. Delić osuđen na 18, Landžo na 15, a Mucić na devet godina zatvora.
2000. – Bill Clinton postane prvi američki predsjednik koji je posjetio Vijetnam.
2001. – u distribuciji je prvi film iz serijala Harry Potter: "Harry Potter i kamen mudraca".
2003. – U Srbiji su, zbog malog odziva birača, 39 posto, treći put propali predsjednički izbori.
2004. – X-43A postaje nejbržim mlaznim avionom pri brzini od gotovo 11,200 km/h ili 3.11 km/sec.
2005. – Haški tribunal oslobodio penzionisanog generala Armije BiH Sefera Halilovića krivice za zločine koje su nad hrvatskim civilima u Hercegovini u jesen 1993. počinile trupe te armije. General Halilović je pravosnažno oslobođen svih optužbi.
2007. – Više od 3.500 ljudi je stradalo, preko 3.000 je povrijeđeno, a oko hiljadu osoba se vode kao nestale u snažnom ciklonu koji je pogodio Bangladeš.
2014. – Prestala je sa radom najveća PES6 Master liga na Balkanu - BSC.

Rođenja

42. pne. - Tiberije, Tiberius Claudius Nero Caesar, drugi Rimski car.
1717. – Jean le Rond d'Alembert, francuski matematičar i enciklopedist (u. 1793.).
1720. – Carlo Antonio Campioni, talijanski kompozitor (u. 1788.).
1752. – Maksimilijan Vrhovac, zagrebački biskup (u. 1827.).
1766. – Rodolphe Kreutzer, francuski violinist (u. 1831.).
1836. – David Kalakaua od Havaja, posljednji havajski kralj (u. 1891.).
1873. – W. C. Handy, američki skladatelj (u. 1958.).
1874. – Aleksandar Kolčak, ruski vojskovođa (u. 1920.).
1881. – Hugo Meisl, austrijski nogometni trener i nogometni sudac, jevrejskog podrijetla (u. 1937.).
1889. – George Kaufman, američki dramatičar (u. 1961.).
1892. – Guo Moruo, kineski pisac (u. 1978.).
1896. – Oswald Mosley, britanski političar (u. 1980.).
1887. – Hans Blume, nizozemski nogometaš.
1895. – Paul Hindemith, njemački skladatelj (u. 1963.).
1906. – Edo Kovačević, hrvatski slikar (u. 1993.).
1914. – Rajmund Kupareo, hrvatski književnik i estetičar (u. 1996.).
1922. – José Saramago, portugalski pisac, Nobelovac (u. 2010.).
1925. – Stane Dolanc, jugoslavenski komunistički političar iz Slovenije (u. 1999.).
1926. – Miko Tripalo, hrvatski političar (u. 1995.).
1930. – Chinua Achebe, nigerijski pisac.
1938. – Robert Nozick, američki filozof (u. 2002.).
1939. – Miloš Žutić, srpski glumac (u. 1993.).
1946. – Terence McKenna, američki pisac i filozof.
1947. – Ebby Thust, Njemački Boks-Promoter i autor knjige.
1948. – Mate Parlov, hrvatski i jugoslavenski boksač (u. 2008.).
1952. – Shigeru Miyamoto, japanski dizajner kompjuterskih igara.
1955. – Héctor Cúper, argentinski nogometni trener i igrač.
1958. – Marg Helgenberger, američka glumica ("Ekipa za očevid").
1961. – Frank Bruno, boksač.
1962. – Josh Silver, američki klavijaturist i glazbeni producent (Type O Negative).
1964. – Diana Krall, kanadska pjevačica.
1966. – Christian Lorenz, njemački glazbenik.
1967. – Lisa Bonet, američka glumica ("Cosby show").
1968. – Vlado Šola, hrvatski rukometaš,trener i osvajač zlata na Olimpijskim igrama u Ateni 2004.
1969. – Ivana Banfić, hrvatska pop pjevačica i plesačica.
1970. – Jamie Babbit, američka rediteljka.
1970. – Martha Plimpton, američka glumica ("Goonies").
1971. – Alexander Popov, ruski plivač.
1972. – Igor Šulepov, ruski odbojkaš.
1974. – Paul Scholes, engleski nogometaš.
1977. – Oksana Baiul, ukrajinska klizačica.
1977. – Maggie Gyllenhaal, američka glumica ("Osmijeh Mona Lise").
1978. – Gary Naysmith, škotski nogometaš.
1981. – Allison Crowe, kanadska pjevačica

.

Smrti

498. – Anastazije II., papa
1272. – Henry III, engleski kralj (r. 1207.).
1328. – princ Hisaaki, japanski šogun (r. 1276.).
1613. – Trajano Boccalini, talijanski satiričar (r. 1556.).
1695. – Pierre Nicole, francuski filozof (r. 1625.).
1779. – Pehr Kalm, finski istraživač i prirodoslovac (r. 1716.).
1802. – André Michaux, francuski botaničar (r. 1746.).
1831. – Carl von Clausewitz, pruski general, vojni teoretičar i povjesničar koji se smatra jednim od najuticajnijih vojnih mislilaca (r. 1780.).
1853. – Franjo Kulmer, hrvatski političar, barun (r. 1806.).
1910. – Ivan Kozarac, hrvatski književnik (r. 1885.).
1922. – Max Abraham, njemački fizičar (r. 1875.).
1960. – Clark Gable, američki glumac (r. 1901.).
1961. – Milan Šenoa, hrvatski književnik (r. 1869.).
1973. – Alan Watts, engleski pisac (r. 1915.).
1994. – Dino Valente, američki glazbenik (r. 1943.)
1994. – Milan Puzić, srpski glumac (r. 1926.).

.

Blagdani

Obnovljenje Hrama svetog Georgija-Đurđic

.

Praznici i dani sećanja

Međunarodni dan tolerancije.
Dagur Íslenskrar Tungu (Dan islandskog jezika).
festival Loy Krathong na Tajlandu.

.

Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar