1311.
Izgled
< |
13. vijek |
14. vijek
| 15. vijek
| >
< |
1280-e |
1290-e |
1300-e |
1310-e
| 1320-e
| 1330-e
| 1340-e
| >
<< |
< |
1307. |
1308. |
1309. |
1310. |
1311..
| 1312.
| 1313.
| 1314.
| 1315.
| >
| >>
Gregorijanski | 1311.. (MCCCXI) |
Ab urbe condita | 2064. |
Islamski | 710–711. |
Iranski | 689–690. |
Hebrejski | 5071–5072. |
Bizantski | 6819–6820. |
Koptski | 1027–1028. |
Hindu kalendari | |
• Vikram Samvat | 1366–1367. |
• Shaka Samvat | 1233–1234. |
• Kali Yuga | 4412–4413. |
Kineski | |
• Kontinualno | 3947–3948. |
• 60 godina | Yin Metal Svinja (od kineske Ng.) |
Holocenski kalendar | 11311. |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1311 (MCCCXI) bila je redovna godina koja počinje u petak po julijanskom kalendaru (1. jan/sij.).
- 6. 1. - Njemački kralj Heinrich VII. okrunio se u Milanu za kralja Italije. Toskanski Gvelfi nisu prisutni, spremaju otpor.
- 27. 1. - Umro je Külüg Khan, mongolski Veliki han i kineski yuanski car. U aprilu ga nasleđuje brat Ayurbarwada Buyantu Khan (do 1320). Uklanja mnoge ministre, menja poliitike, sprovodi neokonfučijansku reformu, obnavlja carske ispite.
- početkom godine - Švedsko-novgorodski ratovi, Rat u Hämeu, tj. Tavastiji na centralnom jugu današnje Finske: Novgorođani su napali, zapalili su sela, opsedali zamak Tavastehus/Hämeenlinna.
- 7. 2. - Jan od Češke i Elizabeta su krunisani u Pragu.
- 11. 2. - Milanski ustanak protiv njemačkog kralja je ugušen istog dana. Guido della Torre je pokušao sprečiti povratak Mattea I Viscontija (gospodar Milana do 1322, takođe i carski vikar). Vikar Lombardije je kraljev zet Amadeo V Savojski.
- 6. 3. - Pobuna protiv mletačke vlasti u Zadru, Mlečani ubrzo šalje brodove, koji napadaju grad i okolne otoke. Gradu pomažu ban Pavao i njegov sin Mladen II.[1] Ovaj drugi ima titulu kneza Dalmacije (do 1313)
- 15. 3. - Bitka kod Halmira: Katalonska kompanija je porazila atinskog vojvodu Waltera V Briennskog, koji je poginuo kao i većina njegovih plemića. Katalonci zauzimaju veći deo vojvodstva. Walterov sin Walter VI zadržava samo Gospodstvo Argos i Nauplija na Peloponezu, podržava ga papa.
- 7. 4. - Pošto je litvanski veliki knez Vytenis opustošio Warmiju i ubio i zarobio mnogo hrišćana, Teutonski vitezovi su ih napali i potukli.
- 15. 4. - Vicenza se pobunila protiv padovske vlasti, prepustila se Della Scalinoj Veroni (do 1404).
- 26. 4. - Kralj Heinrich VII. je zauzeo Cremonu, kuda je pobjegla milanska obitelj Torriani (Della Torre); srušio je gradske zidove.
- maj - septembar - Kralj Heinrich VII., tj. njegov veronski vikar Cangrande I della Scala, opseda Bresciu, pri čemu gubi veći deo nemačke vojske i italijanskih saveznika.
- 29. 5. - Umro je Jaime II, kralj Mallorce, grof Roussillona i gospodar Montpelliera, nasleđuje ga sin Sancho, zvani Miroljubivi (do 1324).

- 9. 11. - Nakon procesije gradom, Ducciova Maestà je postavljena u Siensku katedralu.
- jun - Mladen II Šubić brani Zadar s kopnene strane, Zadrani su ga ove godine izabrali za kneza. U obrani Zadra je i Konrad Simonov iz Jakina/Ankone; pomažu i Omišani, tako da u Jadranu ima i gusarenja, od koga trpe i napuljski podanici.[3]
- ca. 25. 6. - Matija Čak Trenčinski provalio u užu Ugarsku, sve do zidina Budima. Papinski legat Gentile da Montefiore kaznio je 6. 7. Matiju crkvenim prokletstvom i stavio njegove zemlje pod interdikt; ovaj onda napada i crkvene posjede, oteo je oblast njitranskog biskupa, zapalio njitransku tvrđicu i stolnu crkvu.[4]
- polovinom god. - Hilandarski iguman Danilo je izabran za episkopa banjskog (do 1314 ili '15). Novi iguman je Nikodim (do 1316).
- 14. 7. - Heinrich Koruški je dao marku Savinju habsburškoj Štajerskoj.
- 13. 8. - Umro je mletački dužd Pietro Gradenigo. Marino Zorzi je izabran 23. 8., umire posle nepune godine dana. Nije uspeo popraviti odnose sa papom (grad je pod interdiktom).
- 16. 8. - Engleski parlament nameće Ordinanse kralju Edwardu II: baroni preuzimaju neke ovlasti, reformirane su kraljevske finansije (opozvane su 1322).
- 5. 9. - Ugarski oligarh Omodej Aba je ubijen od strane građana Košica, zarobljena su dvojica njegovih sinova. Udovica i ostalih šest sinova se pokoravaju kralju u listopadu, ali sljedećeg proljeća se opet bune.[5]
- 16. 9. - Brescia se predala nakon opsade. Kralj Heinrich ide preko Pavije u Đenovu.
- ? kasno leto - Halilovi Turci su porazili Mihajla IX u Trakiji, pustoše tu zemlju neko vreme.[6]
- 12. 10. - Kralj Karlo Robert izdaje povelju Zadru, potvrđuje im povlastice kakve je grad imao za Bele III. (IV.).[7]
- 16. 10. - Otvoren je Koncil u Vienni, glavna tema je sudbina templara.
- 6. 12. - Umro je Hōjō Sadatoki, faktički vladar Japana (mada je budistički sveštenik/monah od 1301).
- 14. 12. - Nemačka kraljica Margareta Brabantska je umrla u Đenovi. Tokom decembra i januara veći deo Lombardije je digao pobunu protiv Henrika, na poticaj Firence. Robert Napuljski je odlučio suprotstaviti se širenju carske vlasti u Italiji.
- 1311-12 - Završava se sukob između Milutina i Dragutina Nemanjića. U Milutinovoj službi su bili Melikovi Turkopuli, koji su nekada bili s Kataloncima.[8]
- Dietrich von Freiberg: De iride et radialibus impressionibus (ca. 1304-11), objašnjava dugu.
- Petrus Vesconte je napravio prvu potpisanu i datiranu portolansku kartu istočnog Mediterana, sačuvanu iz ovog perioda.
- Završena je Linkolnska katedrala, kažu da je imala šiljak do visine od 160 m, po čemu je bila najviša građevina do 1548.
- 13. 8. - Alfonso XI od Kastilje († 1350)
- c. Patrijarh srpski Jefrem († 1399)
- Arnaldo iz Villanove, liječnik, filozof (* ca. 1240)
- c. Dietrich von Freiberg, dominikanac, filozof, fizičar (* ca. 1250)
- Literatura
- Svezak drugi: dio prvi. Treće doba: Vladanje kraljeva iz raznih porodica (1301-1526). Prva knjiga: Anžuvinci i Sigismund do gubitka Dalmacije (1301-1409), Vjekoslav Klaić (archive.org)
- Istorija srpskog naroda, Prva knjiga, Od najstarijih vremena do Maričke bitke (1371), SKZ Beograd 1981 (I)
- The Turks in Europe (1305-13) and the Serbs in Asia Minor (1313). Nicolas Oikonomides. deremilitari.org