1309.
Izgled
< |
13. vijek |
14. vijek
| 15. vijek
| >
< |
1270-e |
1280-e |
1290-e |
1300-e
| 1310-e
| 1320-e
| 1330-e
| >
<< |
< |
1305. |
1306. |
1307. |
1308. |
1309..
| 1310.
| 1311.
| 1312.
| 1313.
| >
| >>
Gregorijanski | 1309.. (MCCCIX) |
Ab urbe condita | 2062. |
Islamski | 708–709. |
Iranski | 687–688. |
Hebrejski | 5069–5070. |
Bizantski | 6817–6818. |
Koptski | 1025–1026. |
Hindu kalendari | |
• Vikram Samvat | 1364–1365. |
• Shaka Samvat | 1231–1232. |
• Kali Yuga | 4410–4411. |
Kineski | |
• Kontinualno | 3945–3946. |
• 60 godina | Yin Zemlja P(ij)etao (od kineske Ng.) |
Holocenski kalendar | 11309. |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1309 (MCCCIX) bila je redovna godina koja počinje u srijedu po julijanskom kalendaru (1. jan/sij.).
- 6. 1. - Heinrich VII krunisan za Kralja Rimljana (Nemačke) u Aachenu.
- 9. 3. - Avinjonsko papstvo: papa Klement V. sa kurijom prelazi iz Poitiersa u papsku enklavu Avignon–Comtat Venaissin, gde ostaje do 1376. Avignon je ovo vreme u Arleškom Kraljevstvu, formalno u okviru Svetog rimskog carstva.
- 14. 3. (Ramazanski bajram) - Prevrat u Emiratu Granada: zbačen je emir Muhammad III i ubijen veliki vezir Abu Abdallah ibn al-Hakim; dolazi polubrat Nasr (do 1314). Granada je dosada bila u ratu sa marokanskim Marinidima, a rat spremaju i Kastilja i Aragon - sklapa se mir sa Marinidima.
- 27. 3. - Ferarski rat: papa stavio Veneciju pod interdikt (do 1313).[1]
- 24. 4. - Papina bula Indesinentis cure kastiljskim i aragonskim izaslanicima: odobrava se opšti pohod protiv Emirata Granada, kao i mandati za osvajanje Korzike i Sardinije.
- proleće - Katalonci su prešli iz Egejske Makedonije u Tesaliju (gde vlada Jovan II Duka), pljačkaju je godinu dana. Turkopuli se u ovo vreme (?, ili 1311-12) odvajaju od Katalonaca, 500 pešaka i 1000 konjanika pokrštenih Turaka na čelu sa Melikom odlaze u Milutinovu službu. Halilova grupa pustoši Trakiju jer im ne daju u Malu Aziju.[2]
- proljeće - Križarski pohod siromaha: propovjednici uzburkavaju osjećanja vjernika za križarski pohod protiv egipatskih mameluka - mada je papa tražio samo novac i molitve za manji hospitalerski pohod, veliki broj se kreće prema Avinjonu, ili izravno na istok. Usput pljačkaju i napadaju Židove.
- 4. 5. - Slavonski ban Henrik Gisingovac je u Koprivnici, dijeli povlastice i povelje podanicima.[3]
- 5. 5. - Umro je Karlo II. Napuljski, nasleđuje ga sin Robert (do 1343).
- maj/jun? - Kastiljski kortes se prvi put sastao u Madridu. Kralj Ferdinand IV objavljuje da će ratovati sa Granadom, traži subvencije.
- 4. 6. - Slavonski ban Henrik Gisingovac izdaje ispravu da će priznati Karla Roberta za kralja i ako bude okrunjen nekom novom krunom (kruna sv. Stjepana je 1307-10 u posjedu erdeljskog vojvode Ladislava Apora/Kana).
- 15. 6. - Ostrogonski nadbiskup je okrunio Karla Roberta u Budimu novom krunom[4] (Ladislav Apor/Kan je dogodine konačno vratio krunu, pa je definitivna krunidba izvedena u Stolnom Biogradu).
- jul - Rekonkista: Kastiljanci su opseli granadski Algeciras, moraju se povući u januaru. Istovremeno je pod opsadom i Gibraltar.
- jul - Marinidski vladar Abu al-Rabi Sulayman je nakon tri godine, uz pomoć Granade, povratio Seutu od pretendenta Uthman ibn Abi al-Ule. Abu će zatim pomoći Granadi u opsadama Algesirasa i Almerije (ili je Seuta zauzeta uz pomoć aragonskih brodova, Abu je zatim promenio stranu).
- 25. 7. - Pošto se preko 30.000 "križara" okupilo u Avinjonu, papa im samo može dati 100-godišnju indulgenciju.
- avgust - Aragonske snage opsedaju Almeríju, do decembra, neuspešno.
- 16. 8. ? - Umro Jevstatije II, arhiepiskop srpske crkve. Sledi Sava III, raniji episkop prizrenski (do 1316)
- 28. 8. - Ferarski rat: mletački garnizon u tvrđavi Tedaldo, oslabljen bolešću, uništen je od strane Feraraca, uništena je i flota koja im je dolazila u pomoć. Rat je praktično završen, mir je sklopljen 1313.
- 12. 9. - Kastiljske snage Ferdinanda IV su nakon opsade zauzele Gibraltar, nakon skoro šest stoleća muslimanske vlasti (ali vraća se 1333).
- 13. 9. - Soldinski ugovor: Teutonski viteški red, koji je prošle godine zauzeo Gdanjsk, sada to legitimiše kupovinom, sumnjivih, prava na isti od markgrofa Brandenburg-Stendala, kao i na veći deo Pomerelije. Sedište reda je ove godine prebačeno u Marienburg/Malbork (do 1457).
- septembar - Vaseljenski patrijarh Atanasije I je prinuđen na povlačenje (sledi Nifont I 1310-14).
- 1. 10. - Gospodar Milana Guido della Torre je napao i zbacio svog rođaka milanskog nadbiskupa Cassone della Torrea - proterao ga je krajem meseca, zbog čega će biti ekskomuniciran.
- oktobar - Kralj Heinrich potvrđuje Habsburge na carskim posedima, Leopold I Habsburški, vojvoda Austrije i Štajerske, obavezuje se da će ga pratiti na italijanskom pohodu (1310).
- 18. 10. - Pod pritiskom francuskog kralja Filipa IV, papa Klement V. odobrava posthumno suđenje papi Bonifaciju VIII (oslobođen na koncilu u Viennu 1312).
- krajem g. - Papin legat je bacio anatemu na Ladislava Apora, osudio je brak njegove kćerke i Vladislava Dragutinovog Nemanjića.[5]
- c. Milutinov sin Stefan Uroš dobio je Zetu na upravu (do pobune 1313/14).
- Dovršavaju se napadi katalonske kompanije na Hilandar, čiji je iguman Danilo.
- Zabeleženo da je u čakavskom poluglas ь prešao u a.[6]
- Čagatajski kanat: han Taliqu je stradao u pobuni posle samo godinu dana, sledi Kebek, sin Duwin (1309-10. i 1318-25). Napadaju ga Kaiduovi sinovi, ali uspeo se odbraniti.
- Literatura
- Svezak drugi: dio prvi. Treće doba: Vladanje kraljeva iz raznih porodica (1301-1526). Prva knjiga: Anžuvinci i Sigismund do gubitka Dalmacije (1301-1409), Vjekoslav Klaić (archive.org)
- Istorija srpskog naroda, Prva knjiga, Od najstarijih vremena do Maričke bitke (1371), SKZ Beograd 1981 (I)