1270.
Izgled
< |
12. vijek |
13. vijek
| 14. vijek
| >
< |
1240-e |
1250-e |
1260-e |
1270-e
| 1280-e
| 1290-e
| 1300-e
| >
<< |
< |
1266. |
1267. |
1268. |
1269. |
1270..
| 1271.
| 1272.
| 1273.
| 1274.
| >
| >>
| Gregorijanski | 1270.. (MCCLXX) |
| Ab urbe condita | 2023. |
| Islamski | 668–669. |
| Iranski | 648–649. |
| Hebrejski | 5030–5031. |
| Bizantski | 6778–6779. |
| Koptski | 986–987. |
| Hindu kalendari | |
| • Vikram Samvat | 1325–1326. |
| • Shaka Samvat | 1192–1193. |
| • Kali Yuga | 4371–4372. |
| Kineski | |
| • Kontinualno | 3906–3907. |
| • 60 godina | Yang Metal Konj (od kineske Ng.) |
| Holocenski kalendar | 11270. |
| Podrobnije: Kalendarska era | |
Godina 1270 (MCCLXX) bila je redovna godina koja počinje u srijedu u julijanskom kalendaru (1. januar/siječnja).
- 18. 1. - Umrla je Margareta Ugarska, princeza i dominikanka. Kanonizacija je pokušana ubrzo nakon smrti, ali je izvršena tek 1943. Zečiji otok, na kome se nalazio njen samostan, prozvan je Margitin otok.
- 16. 2. - Livonski križarski rat, Bitka kod Karusea na zaleđenom moru Väinameri u Estoniji, pobeda je Velike Kneževine Litvanije i Semigala nad Livonskim redom i saveznicima.
- 23. 2. - Umrla je Izabela Francuska, sestra francuskog kralja, kanonizirana 1696.
- prol. - Umro je David VII, kralj Istočne Gruzije, nasleđuje ga 11-godišnji sin Demetre II (do 1289), regent je mongolski prijatelj Sadun Arcruni (do 1282).

- 3. 5. - Umro je Béla IV, kralj Ugarske, nasleđuje ga sin, mladi kralj István V (do 1272), koji već upravlja istočnim delom zemlje. Njegova sestra Ana beži sa blagajnom, kraljevskom krunom i mačem, i mnogim očevim savetnicima u Češku, među kojima i Henrik Gisingovac, slavonski ban, sa sinom Ivanom, koji je češkom kralju predao utvrde na štajerskoj granici. Joakim Pektar (Gutkeled) postaje ban Slavonije.
- Dolazi do sukoba, u kome je Stjepan V u savezu sa akvilejskim patrijarhom Filipom, bratom pokojnog koruškog krofa Ulriha III, kojeg je Otokar nasledio; Otokar je u savezu sa Stjepanom Postumom, nepriznatim polustricem Stjepana V. i mletačkim građaninom.[1]
- maj - Čagatajski kan Barak invadira Afganistan i ilhanidski Horasan, opljačkao je Nišapur.
- 2. 7. - Osmi križarski rat: flota Louisa IX je isplovila iz Aigues-Mortes. Iskrcavaju se 18-tog kod Kartage u Tunisu. Vojska trpi od vrućine, nehigijene i bajate hrane.
- 22. 7. - Bitka kod Herata: ilhanidski kan Abaka je potukao čagatajskog Baraka. Beži u Buharu, gde je uskoro onesposobljen paralizom (dogodine umire).
- 3. 8. - Križarska vojska je zaražena dizenterijom: umire francuski kraljević Ivan Tristan, grof od Valois.
- 10. 8.? - Bitka kod Ansate: Jekuno Amlak, vladar okoline jezera Haik, porazio je i ubio Jetbaraka, poslednjeg vladara dinastije Zagaj. Ustanovljuje Salomonsku dinastiju koja će sedam stoleća vladati u Etiopiji.

- 25. 8. - Louis IX od Francuske je umro u Tunisu, kanoniziran je 1297. Nasleđuje ga sin Philippe III Hrabri (do 1285), u Parizu je sledećeg maja. Karlo Anžujski stiže sa flotom u Tunis, ali nema većih okršaja.
- avgust, krajem - Susret ugarskog kralja i krakovskog kneza Boleslava V Stidljivog, obnovljen savez.
- 25. 9.? - Mamelučki sultan Bajbars je uništio utvrdu i luku Askalon, kako bi sprečio povratak krstaša.
- 16. 10. - Primirje između Stjepana V i Otokara II, koje bi trebalo trajati malo više od dvije godine.[1]
- 1. 11. - Tuniski ugovor: kršćani dobili slobodnu trgovinu i slobodno stanovanje svećenika i redovnika. Križari ubrzo odlaze.
- 10. 11. - Engleski princ Edward stiže u Tunis, kada drugi križari odlaze. Vraća se na Siciliju i dogodine vodi svoj pohod (→ Deveti križarski rat).
- studeni - Rat Otokara II protiv akvilejskog patrijarha Filipa: pokorava Kranjsku, zauzima Ljubljanu i Kostanjevicu nakon kratkog otpora; zauzima i Korušku.[1]
- Historija Samobora: češki kralj Otokar II gradi utvrdu iznad grada.
- 20. 11. - Križarska flota je stradala u oluji pokraj Trapanija.
- 4. 12. - Teobald II., navarski kralj i grof Šampanje, zet francuskog kralja, umire u Trapaniju na Siciliji; nasleđuje ga brat Henrik I. (do 1274).
- 15. 12. - "Asasini" u Gerdkuhu na severu Irana su se predali Mongolima nakon 17 godina.
- decembar - U Parizu je zabranjeno podučavanje nekih aristotelovskih i averoističkih doktrina.
- ca. 21. 12. - Ugarski pljačkaški upad u Otokarovu Austriju, tj. prodor do Semeringa, kako bi se omeo Otokarov povratak u Austriju.[1]
- Novigrad u Istri je pod mletačkom vlašću.
- Prvi put se spominju: Kalinovac u Podravini; Pleternica, kao Sv. Nikola; Đurđevac.
- Ugarska princeza Marija Arpadović se udaje za sina Karla Anžujskog, Karla II. Hromog (kraljevski par Napulja 1285-1309, njihov unuk Karlo I Robert će 1308. započeti anžujsku dinastiju u Ugarskoj). Sicilijanska princeza Elizabeta Anžujska se udaje za ugarskog kraljevića Ladislava IV (kraljevski par 1272-1290).
- Ako ne 1268, Dragutin Nemanjić i Katalina Arpadović su venčani ove godine.[2]
- c. Kraljica Jelena Anžujska gradi Manastir Gradac[3] (ili 1277-82).
- 1269/70 - Kralj armenske Kilikija Hetum I prepušta presto sinu Lavu II (do 1289).
- 1270-te - Aktivan je slikar Guido da Siena, slika u italo-bizantskom stilu.
- Neki Vasilije Drago je ukrao mošti lik i mošti sv. Trifuna u Kotoru, ali je uhvaćen.[4]
- Kremonskim mirom je okončan Rat svetog Sabe/Save između Venecije i Đenove, pod pritiskom Francuske, pape i Sicilije. Akra je opustošena.
- U Pragu je završena Staronova sinagoga, najstarija aktivna u Evropi.
- Pobuna jedinice Sambyeolcho, "Tri izvanredne straže", protiv promongolskih vlasti u državi Goryeo (ugušena 1273).
- 12. 3. - Karlo Valois, francuski princ, osnivač kuće Valois († 1325)
- 10. 4. - Haakon V, kralj Norveške († 1319)
- Teodor Metohit, vizantijski državnik, filozof († 1332)
- c. Danilo II, srpski arhiepiskop († 1337)
- c. William Wallace, škotski lider († 1305)
- 18. 1. - Margareta Ugarska, princeza, dominikanka, svetica (* 1242)
- 23. 2. - Izabela Francuska, princeza (* 1225)
- prol. - David VII, kralj Gruzije (* 1215)
- 3. 5. - Béla IV, kralj Ugarske (* 1206)
- jun/jul - Marija Laskaris, ugarska kraljica majka (* ca. 1206)
- 25. 8. - Louis IX od Francuske (* 1214)
- 4. 12. - Teobald II., navarski kralj (* 1239)
- Literatura
- Svezak prvi. Prvo doba: Vladanje knezova i kraljeva hrvatske krvi (641-1102) i Drugo doba: Vladanje kraljeva Arpadovića (1102-1301). Vjekoslav Klaić (archive.org)
- Istorija srpskog naroda, Prva knjiga, Od najstarijih vremena do Maričke bitke (1371), SKZ Beograd 1981 (I)
