1208.
Izgled
< |
12. vijek |
13. vijek
| 14. vijek
| >
< |
1170-e |
1180-e |
1190-e |
1200-e
| 1210-e
| 1220-e
| 1230-e
| >
<< |
< |
1204. |
1205. |
1206. |
1207. |
1208..
| 1209.
| 1210.
| 1211.
| 1212.
| >
| >>
| Gregorijanski | 1208.. (MCCVIII) |
| Ab urbe condita | 1961. |
| Islamski | 604–605. |
| Iranski | 586–587. |
| Hebrejski | 4968–4969. |
| Bizantski | 6716–6717. |
| Koptski | 924–925. |
| Hindu kalendari | |
| • Vikram Samvat | 1263–1264. |
| • Shaka Samvat | 1130–1131. |
| • Kali Yuga | 4309–4310. |
| Kineski | |
| • Kontinualno | 3844–3845. |
| • 60 godina | Yang Zemlja Zmaj (od kineske Ng.) |
| Holocenski kalendar | 11208. |
| Podrobnije: Kalendarska era | |
Godina 1208. (MCCVIII) bila je prijestupna godina koja počinje u utorak po julijanskom kalendaru (1. jan/sij.).
- 15. 1. - Papin legat Pierre de Castelnau je ubijen na jugu današnje Francuske. Papa Inocent III okrivljuje za ovo grofa Raymonda VI od Toulousea, koji je ekskomuniciran, a dogodine počinje Katarski križarski rat (de Castelnau je ove godine beatificiran).
- 31. 1. - Bitka kod Lene, u Švedskoj: kralj Sverker II, kome su pomagali Danci, poražen je od strane Erika Knutssona, koji postaje kralj Erik X (do 1216).
- 19. 2. - Sava Nemanjić je, na poziv braće Stefana i Vukana, koji su ga dočekali u Hvosnu, doneo telo Stefana Nemanje, monaha Simeona, u Srbiju - ponovo je sahranjen u Studenici (po drugim izvorima to je bilo 1206. ili '07.[1] ).
- Sava postaje arhimandrit Studenice.[2] Propisao je Studenički tipik, prilagođeni Hilandarski, tj. propise za život u manastiru,[3] u čijem se uvodu nalazi razvijenije žitije Simeona Nemanje.[4]
- Monaštvo u Srbiji kreće "odlučnije putem svetogorskih uzora".[5] U manastiru Žiča se gradi crkva Svetog Spasa, koja će u 13. veku biti uzor Raškog stila.[6]

- 20. 3. - Mihajlo IV je izabran za vaseljenskog patrijarha u Nikeji (do 1212).
- 23. 3. - Papa stavio Englesku s Velsom pod interdikt (do 1214), povodom spora za kraljem Johnom oko izbora canterburyjskog nadbiskupa.
- 6. 4. (Uskrs) - Novoizabrani patrijarh je krunisao i miropomazao cara Teodora I Laskarisa, proglašenog 1205. Teodorov sin Nikola je suvladar, ali izgleda da je umro 1210.
- 15. 4. - Hangzhou, glavni grad južne dinastije Sung, pogođen je velikim požarom.
- maj - Bugarski car Boril kreće u Trakiju da je povrati od grčkih pobunjenika, kojima pomažu Latini iz Carigrada. U junu je porazio Latine kod Beroje/Stare Zagore. Zauzeo je delove teritorije Aleksija Slovena.
- 21. 6. - Rimsko-njemački kralj Filip Švapski je ubijen u Bambergu. Bio je na svadbi svoje nećake Beatrice II. Burgundske sa Ottom I, vojvodom Meranije. Počinilac je bavarski palatinski grof Otto VIII, izgleda zbog razvrgnute zaruke sa Filipovom kćeri.
- Njegov rival Otto IV ostaje jedini kralj u Njemačkoj.
- Filipova supruga, vizantijska princeza iz porodice Angel, Irina Angelina umire 27. 8. na porođaju, sa petom kćerkom.
- Braća ugarske kraljice Gertrude, Ekbert, knez-biskup Bamberga i Henrik II., markgrof Istre, bježe u Ugarsku, pošto su optuženi za učešće (najmlađi kraljičin brat Bertold je od 1206. kaločki nadbiskup).
- 30. 6. (8. 7., 2. 8.?[2]) - Bitka kod Filipopolisa/Plovdiva: Latini su porazili bugarskog cara Borila.
- Strez, rođak bugarskog cara Borila, učvrstio se u centralnoj Makedoniji, u Proseku/Demir Kapiji, uz pomoć Stefana Nemanjića.[7]
- 3. 7. - Vukan Nemanjić više nije živ, ili nije na vlasti, jer se kao "dukljanski kralj" pominje njegov sin Đorđe, koji se zaklinje na vernost mletačkom duždu - nudi pomoć protiv albanskog velikaša Dimitrija Progona.[2]
- Pošto je umro Gjin Progoni, gospodar Kruje, nasledio ga je brat Dhimitër Progoni (do 1216), poznat i kao knez Arbanona. Oženio se Komnenom Nemanjić, Stefanovom kćerkom.
- septembar - avgust 1209 (6717. po vizantijskom kalendaru) - Živopisanje Studenice je završeno trudom sve trojice Nemanjinih sinova, Stefana, Vukana i Save.[8]
- 2. 11. - Potpisan mir između severne dinastije Jin i južne Sung: južnjaci ponovo moraju plaćati danak (novi rat dolazi 1217, kada je Jin izmicao Mongolima).
- 11. 11. - Otto IV je u Frankfurtu izabran za svetog rimskog cara (dogodine je krunisan u Rimu).
- Hrvatski ban je Benko ili Bank (Benedikt, 1208-09).[9]
- Kralj Sicilije Frederik proglašen je punoletnim; papa Inocent III, njegov pokrovitelj, uredio mu je ženidbu sa Konstancom Aragonskom, udovicom ugarskog kralja Emerika (u braku 1209-22, Frederik će biti sveti rimski car 1220-50).
- Ahajski knez Vilim od Champlittea odlazi u Francusku a ostaje Geoffroi I de Villehardouin.
- Lav Zgur se ubio, pošto je već tri godine pod opsadom Latina u Akrokorintu - neki Teodor se održava do 1210.
- Livonski križarski rat: Livonsko bratstvo mača započinje dejstva protiv Estonaca, zajedno sa Livoncima i Latgalcima (do 1227).
- 1208-12 - U Palenciji je osnovan prvi univerzitet u današnjoj Španiji (postoji do 1264, zasenjen je Univerzitetom u Salamanci, osnovanim 1218).
- 2. 2. - Jaime I od Aragona zv. Osvajač († 1276)
- Koloman, ugarski kraljević, galički kralj, slavonski herceg († 1241)
- 15. 1. - Pierre de Castelnau, papin legat, blaženik
- 20. 1. - Julijan od Kuenke, biskup, svetac (* ca. 1127)
- 21. 6. - Filip Švapski, rimsko-njemački kralj (* 1177)
- 29. 12. - Zhangzong od Jina, car u severnoj Kini (* 1168)
- Gjin Progoni, gospodar Kruje
- Literatura
- Svezak prvi. Prvo doba: Vladanje knezova i kraljeva hrvatske krvi (641-1102) i Drugo doba: Vladanje kraljeva Arpadovića (1102-1301). Vjekoslav Klaić (archive.org)
- Istorija srpskog naroda, Prva knjiga, Od najstarijih vremena do Maričke bitke (1371), SKZ Beograd 1981 (I)
Wikimedijina ostava sadrži medije na temu: 1208..