Prijeđi na sadržaj

Stapar (Sombor)

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Стапар (Сомбор))
Za ostale upotrebe, v. Stapar (razvrstavanje).
Stapar


Pravoslavna crkva u Staparu.

Osnovni podaci
Država  Srbija
Pokrajina Vojvodina
Upravni okrug Zapadnobački
Opština Sombor
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) Decrease 3282
Gustina stanovništva 44 st./km²
Geografija
Koordinate 45°39′25″N 19°12′11″E / 45.656833°N 19.203°E / 45.656833; 19.203
Nadmorska visina 355 m
Površina 84,0 km²
Stapar na karti Srbije
Stapar
Stapar
Stapar na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski kod 25240
Pozivni broj 025
Registarska oznaka SO


Koordinate: 45° 39′ 25" SGŠ, 19° 12′ 11" IGD

Stapar je naselje u Srbiji u opštini Sombor u Zapadnobačkom upravnom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 3282 stanovnika. Do 1965, godine je ovo naselje sedište Opštine Stapar koju su činila naseljena mesta: Doroslovo, Stapar (oba su danas u Gradu Somboru) i Bački Brestovac (danas u opštini Odžaci).

Stapar je selo locirano 13 km južno od Sombora. Osnovna privredna grana je poljoprivreda. Ovde se nalaze Ambar u Staparu i Srpska pravoslavna crkva Vavedenje Bogorodice u Staparu.

Historija

[uredi | uredi kod]

Nastao je 1752. godine kad su na staparsku pustaru preseljeni stanovnici danas nepostojećih sela Bokčenovića i Vranješeva, koja su se nalazila u okolini Apatina. Nešto kasnije preseljeni su i stanovnici iz Prigrevice.

Prva značajna kolonizacija Nemaca u Bačku započela je 1748. godine. Nezadovoljni budućim stanjem, tadašnji stanovnici Bokčenovića i Vranješeva počeli su da presreću lađe na Dunavu, koje su prevozile Nemce na unapred određene lokacije, ubijali ih i pljačkali. Zato su prozvani „gusari sa Dunava”. Naredbom Marije Terezije stanovništvo je preseljeno u Stapar.

Demografija

[uredi | uredi kod]
Pravoslavna crkva u Staparu

U naselju Stapar živi 3009 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 41,0 godina (38,8 kod muškaraca i 43,1 kod žena). U naselju ima 1234 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,01.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 4811 [1]
1953. 4925
1961. 4582
1971. 4242
1981. 3988
1991. 3795 3638
2002. 3882 3720
Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
3494 93.92%
Hrvati
  
50 1.34%
Jugosloveni
  
29 0.77%
Romi
  
27 0.72%
Mađari
  
20 0.53%
Bunjevci
  
10 0.26%
Crnogorci
  
5 0.13%
Slovenci
  
3 0.08%
Muslimani
  
3 0.08%
Rumuni
  
2 0.05%
Makedonci
  
2 0.05%
Ukrajinci
  
1 0.02%
Slovaci
  
1 0.02%
Nemci
  
1 0.02%
Bošnjaci
  
1 0.02%
nepoznato
  
1 0.02%


Reference

[uredi | uredi kod]
  1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  2. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]


Naseljena mesta opštine Sombor

Aleksa Šantić • Bački Breg • Bački Monoštor • Bezdan • Gakovo • Doroslovo • Kljajićevo • Kolut • Rastina • Riđica • Svetozar Miletić • Sombor • Stanišić • Stapar • Telečka • Čonoplja