Riža
| Riža | |
|---|---|
| |
| Oryza sativa | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Magnoliophyta |
| Razred: | Liliopsida |
| Red: | Poales |
| Porodica: | Poaceae |
| Rod: | Oryza |
Riža je rod žitarica iz pretežno tropskih i suptropskih predjela Azije i Afrike. Kinezi koriste ljudski izmet za proizvodnju riže.
Opis biljke[uredi | uredi kod]
Pripada botanički među širokolisne trave. Jednogodišnja je biljka, naraste do visine od 1.8 m.
Ovaj rod sadrži dvije vrste: Oryza sativa i Oryza glaberrima, s varijetetima i sortama.
Prirodno područje rasprostiranja riže je tropsko i suptropsko područje Afrike i Azije, no raste i u sredozemnoj Europi, npr. u Italiji, Španiji i na Balkanu te u Americi.
Za uzgoj je potrebno puno vode i ljudskog rada. Kultiviranje riže započelo je već prije više od 6500 godina u više država. Godišnja proizvodnja riže u svijetu iznosi oko 600 milijuna tona. Glavni proizvođači su Kina (31%), Indija (20%) i Indonezija (9%).
Generalna skupština UN-a proglasila je 2004. g. za godinu riže.
Zlatna riža[uredi | uredi kod]
Tijekom 1999. godine genetskim manipulacijama dolazi do stvaranja sorte Zlatna riža. Osnovna njena razlika od uobičajenih vrsta riža je dodavanje karotena koji se pretvara u vitamin A. Prvobitno zamišljeno tržište za uzgoj i prodaju ove vrste riže su bile države u razvoju. Bez obzira na propagandne materijale koji govore o visokoj kvaliteti ove vrste riže proizvođač je odbio pružiti javnosti podatke i o najjednostavnijim stvarima kao što je koliko karotena ostane u riži nakon što je kuhana. Pokušaj testiranja Zlatne riže na djeci u Kini je propao zbog zabrane tamošnje vlade, a proizvođač ima također problema u Europi koja se protivi genetski modificiranim biljkama.[1]
Energetska vrijednost riže na 100 grama[uredi | uredi kod]
- Bjelančevine (g) 6,23
- Ugljikohidrati (g) 75,28
- Dijetalna vlakna (g) 1,35
- Masti (g) 0,67
- Kolesterol (mg) 1,1
