Padina (Kovačica)

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Падина (Ковачица))
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Za ostale upotrebe, v. Padina (razvrstavanje).
Padina


Slovačka evangelistička crkva

Grb
Grb
Osnovni podaci
Država  Srbija
Pokrajina Vojvodina
Upravni okrug Južnobanatski
Opština Kovačica
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) Decrease 5531
Gustina stanovništva 106 st./km²
Geografija
Koordinate 45°07′03″N 20°43′23″E / 45.1175°N 20.723°E / 45.1175; 20.723
Nadmorska visina 105 m
Površina 54,1 km²
Padina na mapi Srbije
Padina
Padina
Padina (Srbije)
Ostali podaci
Poštanski kod 26215
Pozivni broj 013
Registarska oznaka PA


Koordinate: 45° 07′ 03" SGŠ, 20° 43′ 23" IGD

Padina je selo u opštini Kovačica, u Vojvodini, Srbija. Ima 5263 stanovnika, od kojih je 99% slovačke nacionalnosti. Osnovana je 1806. godine, a osnovale su je slovačke porodice iz centralne Slovačke.

Pre nego što su Slovaci naselili Padinu 1806. godine, na ovom prostoru se nalazilo naselje sa istim imenom “Padina”. U ovom naselju su najpre živeli Rumuni, a potom Srbi. I samo ime “Padina” je srpskog porekla. Ali život na ovom prostoru nije bio lak i zato su se stanovnici odselili.

U tom periodu Vojvodina je pripadala Austrougarskoj i na tom prostoru se nalazila vojna granica Osmanskog carstva. Padina je bila osnovana kao graničarsko naselje sa ciljem da se ojača vojna granica. Situacija se na ovom prostoru kroz prvi srpski ustanak protiv Osmanskog carstva 1804. godine destabilizovala. Vojne vlasti Habsburške monarhije morale su brzo da reaguju i odlučile su da ojačaju granicu. Da bi granicu mogli bolje da kontrolišu odlučili su da Padinu nasele slovačkim, a Samoš srpskim stanovništvom.

Vojne vlasti su izmerile 83 zemljišta i sagradile male kuće od blata, kako bi se novo stanovništvo moglo naseliti. Sagrađene su bile i opštinske zgrade od kvalitetnog materijala. Tek posle dve godine, Padina je mogla da primi novo stanovništvo, ali pod veoma teškim uslovima. Slovaci u Padinu dolaze u dve grupe. Prva grupa je došla kad je Padina bila osnovana, 1806. godine, a druga 1808. godine. Svaka grupa se sastajala od 80 porodica. To su bile porodice iz županija Novohradskej, Peštianskej i Gemerskej. Samo manji broj porodica je došlo iz županija Liptovskej i Nitranskej.

Za drugu grupu Slovaka odgovoran je bio Martin Hamaliar (prvi sveštenik). Martin Hamaliar je ovaj predlog dao nadvojvodi Ludwigu, koji je bio upravnik vojne granice. Broj stanovnika nije odgovarao veličini atara, te je zato bilo potrebno da se naseli još više stanovnika. Nadvojvoda Ludwig je obećao da će iskopati i sagraditi nove bunare. Zbog toga je Hamaliar predložio da selo dobije ime po nadvojvodi Ludwigu “Ludwigsdorf” (Ludwigovo selo). Kasnije je to bilo na mađarskom jeziku Lajošfalva. Ipak, stanovnici su selo zvali Padina.

Život prvih slovačkih porodica nije bio nimalo lak. Borili su se protiv nedostatka vode i protiv peščanih vetrova. Na ovom prostoru se nalazila Deliblatska peščara i zbog toga je bilo mnogo peščanih vetrova. U prvim godinama od osnivanja, stanovnici Padine su stalno imali problema sa nedostatkom vode. Jedan bunar nije bio dovoljan za pijaću vodu i stanovnici su morali da odlaze u Kovačicu po vodu. Zbog toga su Padinci vodu cenili i štedeli. Kako 1814. godine još uvek nisu bili sagrađeni novi bunari, stanovnici odlučuju da napuste Padinu. Vlasti vojne granice to nisu dozvolile. Zahvaljujući molbi sveštenika Janа Stehla, Padina je 1817. godine dobila pet bunara.

Demografija[uredi | uredi kod]

Prema popisu iz 2002. godine Padina ima 5.760 stanovnika. Većinu čine Slovaci.

Kretanje broja stanovnika:

Osnovna škola Maršal Tito[uredi | uredi kod]

Padina ima jednu osnovnu školu pod imenom Základná škola maršala Tita Padina. Padinci su posle drugog svetskog rata sve više i više počeli pokazivati interes za edukacijom, i tako su 1964 počeli graditi školu. Ona je otvorena 13. novembra 1966. godine. Odlukom kabineta predsednika republike 11.06.1969. godine ova osnovna škola je dobila naziv. Ime je dobila po velikom jugoslavenskom predsedniku Titu. Tako je Padinska osnovna škola, zajedno sa Ulcinjskom, jedina na prostoru bivše Jugoslavije koja nosi ime jugoslavenskog predsednika. Takođe, škola ima i Titov kutak, gde se nalaze razne Titove stvari (biste, slike, dokumenti...).

Danas je to velika modernizovana škola. Ovu školu je nekad pohađalo i preko 800 učenika. Danas, nažalost, situacija je drugačija. Kao i cela Padina, i osnovna škola se bori sa ovim problemom. Danas ovu školu pohađa oko 450-500 dece. Razlog ovakve situacije je odlazak velikog broja porodica u inostranstvo, najviše u Slovačku. Ipak učitelji a i celo osoblje škole neodustaju, i veoma se trude da pomognu deci i da ih nauče mnogim stvarima. To deca i dokazuju na raznim školskim takmičenjima, na kojima uvek predstave školu u najboljem svetlu.

FK Dolina Padina[uredi | uredi kod]

FK Dolina Padina je ime fudbalskog kluba iz Padine. Klub je osnovan 1938. godine. Kroz celu istoriju kluba, Padina će najviše pamtiti period Zlatnih godina. Zlatne godine je naziv za godine uspešnog rada kluba, na čelu sa predsednikom Miroslavom Kovačom. Danas su za ovo ime čuli mnogi zahvaljujući predsedniku Kovaču i upravi, zbog istorijskog uspeha kluba iz sezone 2012/13 kada su postali šampioni Srpske Lige Vojvodine, i tako se plasirali u Prvu Ligu Srbije.

Posle smrti večnog predsednika Kovija 27. augusta 2015. godine, Dolina je zapala u probleme i danas se takmiči u PFL Pančevo, gde se bori za povratak u Vojvođansku Ligu "Istok".

Vanjske veze[uredi | uredi kod]