Narodna stranka (Hrvatska)

Narodna stranka je naziv za liberalnu političku stranku koja je djelovala u Hrvatskoj u 19. i početkom 20. vijeka.

Nastala je 1841. godine pod nazivom Ilirska narodna stranka kao neformalna grupa pristaša Ilirskog pokreta u Hrvatskom saboru. Godine 1843. mijenja ime u Narodna stranka kada su joj se pridružili i predstavnici Konzervativne stranke u Saboru. Od 1861. godine je djelovala pod nazivom Narodna liberalna stranka.

Narodnjaci su se zalagali za veću samostalnost Hrvatske u okviru Habsburške monarhije, kao i bliske veze Hrvatske s drugim južnoslavenskim narodima i državama. Također su se zalagali i za niz liberalnih društvenih reformi, prvenstveno u smislu jačanja nacionalne svijesti u širokim narodnim slojevima. S druge strane, narodnjaci su držali kako otvoreno suprotstavljanje vladi u Beču nema smisla, odnosno da je Beč manje zlo od nastojanja mađarske vlade i njihovih pristaša iz Unionističke stranke u Hrvatskoj da se u potpunosti zatre svaki trag hrvatske državnosti. Dio njenih članova je 1860-ih je stvorilo kratkotrajnu Samostalnu narodnu stranku.

Tim nastojanjima je težak udarac nanijela Austro-ugarska nagodba iz 1867. godine, nakon koje je slijedila Hrvatsko-ugarska nagodba iz 1868. godine. Narodnjaci postaju njeni žestoki protivnici, a 1871. i 1872. godine dobijaju izbore za Sabor. Nakon toga je narodnjački vođa Ivan Mažuranić imenovan za bana i pod njegovom upravom su sprovedene važne društvene reforme te udareni temelji moderne državne uprave u Hrvatskoj. Mažuranić i narodnjaci su 1873. godine uspio isposlovati reviziju Nagodbe kojom je Hrvatska dobila nešto širu autonomiju u odnosu na Mađarsku.

Osim u mađarskom dijelu Monarhije, narodnjaci su bili aktivni i u austrijskom dijelu, tj. Dalmaciji gdje su do početka 1880-ih u mnogim gradovima preuzeli vlast od pro-italijanskih autonomaša.

Međutim, u isto vrijeme je Hrvatskoj nametnut autoritarni režim bana Khuena Hedervaryja pod kojim je Narodna stranka marginalizirana, a mlađe generacije počele prilaziti radikalnom hrvatskom nacionalizmu oličenom u Stranci prava. Dio njenih članova na čelu s M. Mrazovićem je formirao Neodvisnu narodnu stranku.

Godine 1905. je postala dijelom Hrvatsko-srpske koalicije.

Suvremena Hrvatska narodna stranka sebe smatra ideološkom nasljednicom Narodne stranke.