Lukavac
Za ostala značenja, vidi Lukavac (razvrstavanje).
|
| ||
| [[Datoteka:{{{karta}}}|163px]] | ||
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine | |
| Kanton/županija | Tuzlanski | |
| Sjedište | Lukavac | |
| Načelnik | Edin Delić | |
| Površina | 352,66 km² | |
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
56 380 159.87/km² | |
Lukavac je grad i općina u Bosni i Hercegovini. Administrativno pripada Tuzlanskom kantonu Federacije BiH.
Geografija[uredi | uredi kod]
Grad Lukavac nalazi se u srednjem toku rijeke Spreče, a na pruzi Tuzla-Doboj.
Prosječna nadmorska visina je 186 metara, površina 320 km². Na području ove općine je 1991. godine živjelo 56.830 stanovnika,od toga 66,7% Bošnjaci,21,6% Srbi,3,8% Hrvati i 6% ostali. Općina Lukavac je smještena na 44° 33' sjeverne geografske širine i 18° 31' istočne geografske širine. Leži u sjevernom umjerenom geografskom pojasu sa umjerenom kontinentalnom klimom.
Općina Lukavac ne oskudijeva u prirodnim ljepotama. Postoje mnoga mjesta za odmor i rekreaciju, neka s netaknutim dijelom prirode, a neka specijalno uređena i dizajnirana za tu svrhu. Najvažniji dio turističke ponude Lukavca vezan je za akumulacijsko jezero Modrac i turističko-ugostiteljske kapacitete na jezeru. Jezero Modrac ima površinu od 17 km2 od čega je 1000 m lijepo urađene obale s izgrađenim objektima za odmor i rekreaciju: plaže, tuševi, restorani, koncertna arena i dr. Ljubiteljima prirode se nadomak Lukavca, pored Modraca nude i izletišta Vijenac s planinskim jezerom, Svatovac s planinarskom kućom, Bistaračko jezero (udaljeno 1 kilometar od centra grada Lukavca), te više lokacija na rijekama Spreča (Palučak, Batare) i Turija (Soko, Čagalo).
Naseljena mjesta[uredi | uredi kod]
|
|
|
Stanovništvo[uredi | uredi kod]
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Lukavac imala je 56.830 stanovnika, raspoređenih u 44 naselja.
| Nacionalni sastav | ||||||
| Muslimani | 37.886 (66,66%) | |||||
| Srbi | 12.281 (21,61%) | |||||
| Hrvati | 2.132 (3,75%) | |||||
| Jugoslaveni | 3.384 (5,95%) | |||||
| ostali | 1.147 (2,03%) | |||||
| Nacionalni sastav 1971. godine | ||||||
| ukupno | 51.781 | |||||
| Muslimani | 34.010 (65,68%) | |||||
| Srbi | 13.526 (26,12%) | |||||
| Hrvati | 3.111 (6,00%) | |||||
| Jugoslaveni | 613 (1,18%) | |||||
| ostali | 521 (1,02%) | |||||
Naseljena mjesta su: Agići, Babice, Babice Donje, Babice Gornje, Berkovica, Bikodže, Bistarac, Bistarac Donji, Bistarac Gornji, Bokavići, Borice, Brdo, Brijesnica Donja, Brijesnica Gornja, Caparde, Cerik, Crveno Brdo, Devetak, Dobošnica, Dobošnica Donja, Doložaj Brdo, Donje Crveno Brdo, Dublje, Gnojnica, Hodžići, Huskići, Iljkići, Jaruške Donje, Jaruške Gornje, Kalajevo, Koksara, Komari, Krtova, Kruševica, Kuljen (Kuljeno), Lozna, Lukavac, Lukavac Gornji, Mičijevići, Milino Selo, Modrac, Orahovica, Orahovica Donja, Panjik, Podšići, Poljice, Poljice Donje, Prline, Prokosovići, Puračić, Rosulje, Semići, Sižje, Smoluća, Smoluća Donja, Smoluća Gornja, Stupari, Svatovac, Šikulje, Tabaci, Trepale, Tumare, Turija, Vasiljevci i Vijenac.
Uprava[uredi | uredi kod]
Historija[uredi | uredi kod]
Pronađeni ostaci kultura iz brončanog doba na brdu Gradina kod Ozrena ukazuju da je područje ove općine bilo naseljeno još u prapovijesti.
Arheološki nalazi iz bakrenog doba u naselju Bokavići, koje se pod istim imenom spominje još 1512. godine, pokazuju da su ljudi iz ovog dijela BiH nalazili pogodne uslove za podmirivanje svojih životnih potreba još u staro doba, prije naše ere. U popisima početkom 16. stoljeća. evidentirana je većina sadašnjih naselja lukavačke općine: Gornji i Donji Lukavac, Bokavići, Modrac, Srednja i Donja Smoluća, Puračić, Turija, Devetak, Dobošnica, Gnojnica, Kruševica itd. Ime Lukavac, koje se susreće i u drugim krajevima naše zemlje, spominje se u pisanim dokumentima 1528. godine kao Gornji i Donji Lukavac, a u popisu stanovništva iz 1885. godine spominje se kao Lukavac turski i Lukavac srpski. U jednoj turskoj ispravi iz 1644. godine spominje se neki Paša Lukavac što mnogi uzimaju kao temelj za ime Lukavac, jer o imenu Lukavac postoji nekoliko verzija.
Jedna od njih je sljedeća: Prema jednoj staroj priči, nekad u prošlosti, negdje u starom Lukavcu, postojalo je mjesto gdje su ljudi-prolaznici morali plaćati maltarinu (neku vrstu carine). Maltadžija, čovjek koji "nije davao mira" prolaznicima, bio je poznat po svojoj lukavosti, jer je naplate vršio od nekih i dva puta, a i onemogućavao je da se ide zaobilaznim putevima, pa su ga ljudi zbog te njegove "revnosti" u poslu, zvali "Lukavcem". Nasuprot ovoj tezi, prihvatljivija je teorija da je Lukavac dobio ime od toponima luka, tj. niska ravnica u okuci rijeke. Međutim, nastanak i razvoj grada Lukavca uslovljen je nastankom tvornice sode. Lukavac se od male tvorničke kolonije razvio u industrijsko naselje po svim zahtjevima urbane i komunalne tehnike, higijene i hortikulture. Prvo oslobođenje Lukavca 30.9. 1943. godine, odnosno drugo konačno oslobođenje Lukavca 13.9. 1944. godine, Lukavac je dočekao sa 159 obiteljskih stanova, podijeljenih, kao što je rečeno, u tri zasebna građevinska rejona. Kasnijom rekonstrukcijom stambenih zgrada, se brojno stanje stanova povećalo i zajedno s do tada novoizgrađenim 1958. godine iznosilo 269 stanova. Danas Lukavac broji 15 000 stanovnika.
Privreda[uredi | uredi kod]
Općina Lukavac je jedna od najznačajnijih točaka na industrijskoj, rudarskoj i turističkoj karti Bosne i Hercegovine. Intenzivan razvoj počinje nakon prvih ratnih godina Drugog svjetskog rata. Nakon toga općina se ubrzano razvija što dovodi i do razvoja proizvodnje, trgovine, sporta i kulture, kao i do organiziranja ljudi u razne organizacije.
Slavni ljudi[uredi | uredi kod]
Lukavac je kroz svoju istoriju imao dosta značajnih ličnosti koji su doprinijeli razviju opštine lukavac i poboljšanju života ljudi. Prije svega to su osnivači fabrike sode u lukavacu i njeni kasniji vlasnici, koja je doprinijela kako privrednom, tako kulturnom i svakom drugom napretku ove opštine. Teba izdvojiti Gosp Milera koji je bio upravnik fabrike u jednom veoma značajnom periodu, sve do drugog svjetskog rata.
Slavni ljudi[uredi | uredi kod]
- Asim Bajrić , poznati pjevač
- Zijad "Žiko" Omerdić, političar
- Kenan Omerdić, političar
- Zijad Karahmetović, političar
- Slaviša Đukanović , fudbaler
- Ratko Dujković , fudbaler
- Biljana Cvijanović , atletika
- Melika Kasumović , atletika
- Enes Ibrić Popak, estradni menadžer
- Melisa Mujčinović , manekenka
- Melisa Nukić , manekenka
- Miladin Blagojević , poznati nastavnik nedostaje preko stotinu uvaženih pjesnika, matematičara, slikara, čuj Asim Bajrić poznati pjevač a Lukavac imao toliko pjevača i bendova, neke manekenke koje niko u Lukavcu ne zna ste stavili na listu. Ovo je pisao neko ko pojma nema o kulturi u Lukavcu a tek o Historiji Lukavca.
Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kod]
Opširnije: Nacionalni spomenici u Lukavcu
Obrazovanje[uredi | uredi kod]
Kultura[uredi | uredi kod]
Sport[uredi | uredi kod]
- Aikido - Aikido klub "Gard" Lukavac
- KK Lukavac
- Plivački Klub Galeb
- Gdje su Vam FK Radnički, simbol Lukavca, gdje Vam je karate klub Reveus (današnja Orkka,) gdje Vam je karate klub Master, gdje je Vam je odbojkaški i muški i ženski klub, rukometni klub?
Vanjske veze[uredi | uredi kod]
- www.lukavac.ba - Službena stranica Općine Lukavac
- - Lukavac-x.ba Arhivirano 2017-09-15 na Wayback Machine-u
- - SodaLIVE.ba
- - Fabrika Cementa Lukavac
- - Škola engleskog jezika - The West Language School Arhivirano 2009-10-31 na Wayback Machine-u
- - Dean Ibrahimagić - Stalni sudski tumač za engleski jezik Arhivirano 2009-10-31 na Wayback Machine-u
- www.teen.co.ba - Web magazin za mlade iz Lukavca Arhivirano 2004-07-30 na Wayback Machine-u
- www.Lukavac.co.ba Arhivirano 2005-11-08 na Wayback Machine-u
- www.Lukavacdanas.info Arhivirano 2020-09-23 na Wayback Machine-u
- Aikido klub "Gard" Lukavac
