Lazar Udovički

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Лазар Удовички)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Lazar Udovički (19151997), učesnik španskog građanskog rata i francuskog pokreta otpora i društveno-politički radnik SFR Jugoslavije.

Biografija[uredi | uredi kod]

Rođen je 22. marta 1915. godine u Budimpešti. Studirao je na Poljoprivrednom fakultetu u Pragu. Član Komunističke partije Jugoslavije postao je 1935. godine.

Zajedno sa grupom jugoslovenskih studenata, među kojima su bili: Ratko Pavlović Ćićko, Branko Krsmanović, Veljko Vlahović, Ivo Vejvoda, Mirko Kovačević, Marko Spahić, Ivan Turk, Lazar Latinović, Ahmet Fetahagić i drugi, januara 1937. godine, otišao je u Španiju gde se u redovima Internacionalnih brigada borio za odbranu Španske republike i protiv fašizma.

Februara 1939. godine, posle pada Barselone i poraza Španske republike, zajedno sa drugim borcima Internacionalnih brigada, odlazi u Francusku. U Francuskoj se sve do 1941. godine nalazio u koncentracionim logorima Sen Siprijen i Girs, gde su bili zatočeni borci Internacionalinh brigada, a potom se priključuje Francuskom pokretu otpora. Godine 1943. je zarobljen i do kraja rata se nalazio u u zatvorima po Francuskoj i Nemačkoj.

Posle završetka Drugog svetskog rata vratio se u Jugoslaviju i najpre radio u Kontrolnoj komisiji Autonomne Pokrajine Vojvodine, a zatim je bio generalni sekretar Vlade Narodne Republike Srbije. Potom je prešao u diplomatsku službu i radio kao - savetnik Poslanstva FNRJ u Buenos Ajresu, generalni konzul FNRJ u Milanu, savetnik Ambasade FNRJ u Brazilu, otpravnik poslova Ambasade FNRJ u Venecueli i ambasador SFRJ u Urugvaju. Bio je i republički sekretar za informacije.

Umro je 9. decembra 1997. godine u Beogradu i sahranjen je u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju. U Urugvaju je i upoznao svoju drugu suprugu Karolinu Mariju de Kopakabana Sančez de Lozada, rodjenu sestru bivšeg predsednika Bolivije. Iz tog braka ima četiri ćerke. Njegova mlađa ćerka Lenka je pozorišni reditelj i supruga je glumca Radeta Šerbedžije, a starija Kori je ekonomista i bila je ministar ekonomije i rudarstva u Vladi Srbije i guverner Narodne banke.

Nekoliko godina pred smrt napisao je knjigu sećanja „Španija moje mladosti“.

Nosilac je većeg broja stranih i jugoslovenskih odlikovanja.

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Jugoslovenski savremenici - Ko je ko u Jugoslaviji. Hronometar, Beograd 1970. godina.

Vidi još[uredi | uredi kod]