Višegrad

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Вишеград)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Višegrad

Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Stanovništvo
Stanovništvo ((1991)) 21.199 (1991.)
Geografija
Koordinate 43°46′58″N 19°17′28″E / 43.782778°N 19.291111°E / 43.782778; 19.291111
Višegrad na mapi Bosne i Hercegovine
Višegrad
Višegrad
Višegrad (Bosne i Hercegovine)


Koordinate: 43° 46′ 58" SGŠ, 19° 17′ 28" IGD

Višegrad je grad i središte istoimene opštine u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine, na rijeci Drini. Grad broji oko 6.000 stanovnika, a opština oko 23.200 stanovnika po popisu iz 1991. Nalazi se u prostranoj kotlini rijeke Drine, na brežuljkastim padinama koje se blago uzdižu u planine visoke preko 1000 metara. Višegradska kotlina je jedna od rijetkih proširenja u toku rijeke Drine koji se sastoji djelimično od visokih klisura i planina. Na mjestu gdje se planine koje čine uski i duboki kanjon Drine razdvajaju u prostranu kotlinu, stoji kameni 500 godina star most sa 11 lukova širokog raspona, poznatijeg svima kao “na Drini ćuprija”. Most je dug oko 250 metara i širok oko 10 metara osim na sredini gdje je proširen sa dvije terase, sa svake strane po jedna. Taj dio mosta zove se kapija. Idući iz čaršije, na lijevoj terasi se uzdiže stub na kome je ugrađena ploča sa natpisom stihotvorca Badija iz vremena 1571 kada je izgradnja mosta završena o onome ko je izgradio most i godinu kada je izgrađen. Nasuprot ovom stubu sa desne strane nalazi se terasa koja se zove Sofa. Sofa je uzdignuta sa dvije stepenice i ograđena kamenom ogradom kao i cijela dužina mosta.

Šetnja gradom[uredi | uredi kod]

  • Od mosta počinje i višegradska čaršija smještena najvećim djelom na desnoj obali.

Čaršija je jednim djelom u ravnici, a jednim u obroncima brijegova. Odmah poslije glavnog dijela čaršije nalazi se ušće rječice Rzav i Drine. Treba spomenuti i prelijepi “sportski centar” i restoran “Ušće” koji se nalaze u trokutu, koji prave ove dvije rijeke na mjestu gdje se spajaju. Ovdje su Višegrađani provodili prelijepe ljetne noći u šetnjama i kahvenisanjima. Zbog ovog ušća, Višegrad je poznat i kao “čaršija na vodi”.

U trouglu između desne obale Drine i lijeve obale Rzava nalazi se glavni dio čaršije. U ravnom prostoru od ćuprije do ušća Rzava,nalaze se:Trg oslobođenja, hotel "Višegrad", Robna kuća "Višegrađanka", stara zgrada Gimnazije, Vatrogasni dom, zgrada Skupštine opštine, hotel "Panos", Pošta, Privredna banka, Služba društvenog knjigovođstva, Opštinski sud, Apoteka, Srednjoškolski centar, Salon namještaja, Sportski centar "Ušće", jedna džamija, desetak stambeno-poslovnih višespratnica, stotinjak privatnih stambenih zgrada, te brojni društveni i privatni poslovni prostori.

Na desnoj obali Rzava, preko puta sportskog centra, nalazi se Nova mahala, dio grada novijeg porijekla. Ovaj dio grada je zasnovan poslije drugog svijetskog rata. Tu je izgrađeno desetak višespratnica, dvije osnovne škole, Dom kulture i preko 300 stambenih kuća. Preko rzavskog mosta na desnu stranu kad ideš iz čaršije bila je stanica milicije, a nešto niže bila je pijaca srijedom. Odmah iznad Nove mahale su naselja Vučine, Glavica, Rodić Brdo... Poznato Bikavac brdo se nalazi iznad desne strane grada, nekih 300 m visine od centra.Ispod njega se nalazi fudbalski stadion FK"Drine".

U Garču je 1987. godine izgrađen novi armirano-betonski most na Drini za saobraćaj, kako bi se rasteretila stara ćuprija. Od Nove Mahale, nizvodno desnom obalom Drine vodi put za Župu, široku kotlinu koja je i najplodniji dio Višegrada. Ova kotlina se stepenasto uzdiže do brda Gostilja, Janjac, Dikava i Stolac koja čine granicu između Bosne i Srbije. Ova granica je utvrđena još 1343. godine i ostala nepromjenjena. Župa je bogata raznim vrstama voća a najviše ima šljiva požegača od kojih se pravila poznata rakija "višegrađanka".

Idući uzvodno Drinom, desnom stranom odmah od Gimnazije bile bi stambene zgrade. Zatim bi se prošlo jedno brdo gdje je bio prije kamenolom i negdje iznad polovice brda bi bila okrugla kula legendarnog heroja Alije Đerzeleza(po Bosnjačkom predanju) ili Kraljevića Marka (po Srpskom predanju). Zatim bi se došlo do velike pilane i fabrike namještaja u Dušću, nekih 2 km. Kad se prođe Dušće, oko 1 km na lijevo bi se išlo u kasarnu bivše JNA Zamnica, a put na desno bi vodio za sela Drinsko, Šip itd. Ispod Drinska je nova višegradska hidroelektrana na Drini.

Uzvodno lijevom obalom Drine bi se došlo do sela Nezuci, Holijaci, Orahovci, Brodar, Međeđa itd.Novim asfaltnim putem prema Međeđi i Ustiprači, lijevo Goraždu i Foči a desno Rogatici i Sarajevu.

Istorija[uredi | uredi kod]

Ovo područje je 1373. godine prvi put ušlo u sastav srednjovjekovne bosanske države, kada su oblasni gospodar Lazar Hrebeljanović (oko 1370. do 1389) i bosanski ban, kasnije kralj Tvrtko I Kotromanić (1353-1391) u borbama pobijedili Nikolu Altomanovića i podijelili njegovu zemlju. Sjeverna oblast do samog ušća Lima u Drinu sa utvrđenim gradovima Donji Dobrunom, Rudnikom i Užicem pripala je knezu Lazaru, a ban Tvrtko pripojio je bosanskoj državi srednji dio zemlje, Podrinje i Polimlje, sve do iza Prijepolja.

Nakon smrti kralja Tvrtka I vlast u gornjem Podrinju i donjem Polimlju su preuzela dva oblasna gospodara: knez Pavle Radenović Pavlović, osnivač vlastelinske porodice Pavlovića i veliki vojvoda Sandalj Hranić Kosača.

Pavlovići su držali uski pojas s desne strane Drine od ušća Lima sa Višegradom i Dobrunom. Tim područjem vladaju poslije smrti Pavla Radenovića njegovi sinovi Petar i Radoslav Pavlović, i konačno Radoslavljev sin vojvoda Ivaniš, poznat po povelji kojom potvrđuje Dubrovčanima trgovačke povlastice. U području planine Bujaka, a u blizini sela Mramor, Ivaniš i njegova braća imali su svoj dvor i upravo je tu pisana spomenuta povelja.

Porodica Kosača, odnosno herceg Stjepan Kosača držao je u svom posjedu čitavu lijevu stranu Lima od Komorana, južno od Prijepolja pa do samog ušća Lima u Drinu, a na desnoj strani te rijeke grad Miloševac i vjerovatno ugao između lijeve obale Uvca i Lima.

Iz tog vremena je i nekropola sa stećcima na lokalitetu Mramorje u zaseoku Raonići, Kaoštice.

Nakon zauzimanja bosanskog kraljevstva od strane Osmanskog carstva, u blizini Međeđe, iznad ušća Lima na lijevoj strani Drine, na prostoru istoimenog srednjovjekovnog grada formirana je nahija Brodar.

Stanovništvo[uredi | uredi kod]

Demografija Višegrada

Naseljena mjesta[uredi | uredi kod]

Ajdinovići, Babin Potok, Ban Polje, Barimo, Batkovica, Batkušići, Bijela, Bikavac, Biljezi, Bistrivode, Bjegovići, Bjeljajci, Blace, Blaž, Bodežnik, Bogdašići, Bogilice, Borovac, Brezje, Brodar, Bursići, Crijep, Crnčići, Crni Vrh, Čengići, Češalj, Ćaćice, Dobrunska Rijeka, Donja Brštanica, Donja Crnča, Donja Jagodina, Donja Lijeska, Donje Dubovo, Donje Štitarevo, Donje Vardište, Donji Dobrun, Donji Dubovik, Dragomilje, Drina, Drinsko, Drokan, Dubočica, Dušče, Džankići, Đipi, Đurevići, Faljenovići, Garča, Gazibare, Glavica, Glogova, Gornja Brštanica, Gornja Crnča, Gornja Jagodina, Gornja Lijeska, Gornje Dubovo, Gornje Štitarevo, Gornji Dobrun, Gornji Dubovik, Granje, Greben, Hadrovići, Haluge, Hamzići, Han Brdo, Harem, Holijaci, Holijačka Luka, Hranjevac, Isići, Jablanica, Jarci, Jelačići, Jelašci, Jelići, Jezernice, Kabernik, Kalate, Kamenica, Kaoštice, Kapetanovići, Klašnik, Klisura, Kočarim, Kopito, Koritnik, Kosovo Polje, Kragujevac, Kuka, Kupusovići, Kurtalići, Kustur Polje, Lasci, Loznica, Macute, Madžarevići, Mala Gostilja, Mangalin Han, Masali, Međeđa, Međuselje, Menzilovići, Meremišlje, Mezalin, Miloševići, Mirlovići, Mramorice, Mušići, Nebogovine, Nezuci, Obravnje, Oblozi, Odžak, Okolišta, Okrugla, Omar, Omerovići, Oplave, Orahovci, Palež, Paočići, Pijavice, Pionirska, Podgorje, Podobravnje, Poljanice, Polje, Povjestača, Pozderčići, Prelovo, Presjeka, Pretiša, Prisoje, Raonići, Repuševići, Resnik, Rijeka, Rodić Brdo, Rohci, Rujišta, Rutenovići, Rzav, Sase, Sendići, Smriječe, Smriječje, Staniševac, Stolac, Stražbenice, Stražište, Svibo, Šeganje, Šip, Šumice, Tabačište, Tasići, Trševine, Tupeši, Turjak, Tusta Međ, Tvrtkovići, Ubava, Uništa, Ušće Lima, Veletovo, Velika Gostilja, Velje Polje, Velji Lug, Višegrad, Višegradska Banja, Vlahovići, Vodenice, Vučine, Zagorac, Zakrsnica, Zanožje, Zemljice, Zlatnik, Žagre i Žlijeb.

Politika[uredi | uredi kod]

Od 2017 godine je na vlasti u Višegradu Politička Partija "SNSD" koja je u Višegradu osvojila veliki broj glasova. Načelnik Opštine je ispred SNSD-a "Mladen Đurević, a zamjenik načelnika ispred političke partije DNS "Mladenko Tasić". Predsjednik Skupštine Opštine je Bilal Memišević koji predstavlja Stranku Demokratske Akcije "SDA"

Ekonomija[uredi | uredi kod]

U Višegradu trenutno radi nekoliko državnih firmi "HE NA DRINI, ELEKTROPRENOS BiH,TELEKOM RS" itd, od privatnih najbolje plasirana je firma "ADRIA" osim toga nekada je Višegrad imao jaku ekonomiju koja je poslijeratnim privatizacijama uništena kao što su fabrike: Varda,Terpentin,Metalac,El Plin, Granit,Panos,UTL itd...

Obrazovanje[uredi | uredi kod]

Klima[uredi | uredi kod]

  • Klima u Višegradu je umjereno kontinentalna.Prosječna ljetna temperatura je 19,1 °C, a zimska –1.3 °C.Prosječna godišnja temperatura je 9.5 °C.

Sport[uredi | uredi kod]

  • Najbolji sportski kolektiv u Višegradu je Karate Klub Drina Višegrad, koji je i najuspješniji kolektiv u 2006 godini proglašen, kao i najbolji sportista godine i trener godine; a to su Nikola Poluga Kadetski Prvak Svijeta u Hanoveru 2006 postao i trener godine Nenad Lekanić za postignute rezultate sa klubom.
  • Karate Klub Drina-Višegrad Arhivirano 2014-05-17 na Wayback Machine-u u Višegradu postoje još nekoliko sportska kolektiva to su Fudbalski Klub Drina HE Višegrad koji od sezone 2016/17 igra u "Drugoj ligi Republike Srpske" , Košarkaški Klub Varda HE koja nastupa u Prvoj ligi Republike Srpske,Rukometni Klub Višegrad ,Judo Klub Višegrad, i Ženski Odbojkaški klub "HE NA DRINI" koji će u periodu od 2016/17 nastupati u Premijer ligi Bosne i Hercegovine

Kultura[uredi | uredi kod]

U Višegradu postoje tri kulturno umjetnička društva. To su SSD,,Soko Manastir Dobrun", KUD,Kralj Petar Ujedinitelj i KUD,,Bikavac". Dom kulture(izgrađen poslije drugog svjetskog rata), koji služi kao sala za projekciju filmova i prikazivanje predstava. Od kulturnih manifestacija izdvajaju se Sajam Knjiga u Andrićgradu, Međunarodni folklorni festival, Višegradske staze, Skokovi sa Ćuprije, Drinska regata itd.

Pobratimski gradovi[uredi | uredi kod]

Višegrad je u partnerstvu sa sljedećim gradovima:

Znamenite ličnosti[uredi | uredi kod]

Znamenitosti grada[uredi | uredi kod]

Mehmed-paša Sokolović: Most na Drini (16. stoljeće)

Manastir Dobrun u Dobrunu,Stara kula,Staniševac itd.

Andrićgrad, nalazi se na lokaciji bivšeg Sportskog Centra Ušće

V. također[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]