Bukureštanski mir 1812.
| Bukureštanski mir | |||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 Karta Jugoistočne Evrope sa novim granicama iz 1812. | |||||||||||
| Generalno | |||||||||||
| Tip sporazuma | mirovni ugovor | ||||||||||
| Jezici | ruski, osmanski turski jezik | ||||||||||
| Potpisivanje | 18. maj 1812. Bukurešt, Vlaška (današnja Rumunjska) | ||||||||||
| Stranke | |||||||||||
| |||||||||||
Bukureštanski mir (ruski: Бухарестский мирный договор, turski: Bükreş Antlaşması) je mirovni sporazum kojim je završen Rusko-turski rat (1806–1812).[1] Sporazum je potpisan 8. maja 1812. između Osmanskog Carstva i Ruskog Carstva u Bukureštu u današnjoj Rumunjskoj.[1]
Karakteristike sporazuma[uredi | uredi kod]
Na osnovu tog ugovora Carskoj Rusiji je pripala Besarabija, ali se morala povući iz Vlaške i preostalog dijela Moldavije koje su i nadalje ostale turske vazalne zemlje.[1] Rusi su dobili pravo trgovanja duž Dunava
Rusko Carstvo je tim ugovorom također osiguralo amnestiju za ustanike iz Prvog srpskog ustanka, uz obećanje veće autonomije za Srbe. Ipak tim ugovorom su osmanski garnizoni stekli ponovnu vojnu kontrolu nad Smederevskim sandžakom.[1]
Provedba tog sporazuma, zapela je na terenu u nizu sporova, tako da je turska vojska već slijedeće godine ponovno okupirala Smederevski sandžak.[1]
Ubrzo nakon sklapanja sporazuma, ruski car Aleksandar I izdao je 29. novembra 1813. dekret kojim je garantirao svim doseljenicima u Besarabiju brojne privilegije. Između ostalog pravo na 60 hektara besplatne zemlje po jednoj porodici, desetgodišnje oslobođenje od bilo kakvog poreza, oslobođenje od bilo kakve vojne obaveze i slobodu vjeroispovjesti.[2]
Tom pozivu odazvalo se puno seljaka naročito iz Baden-Württemberga i Bavarske, ali i iz ostalih njemačkih zemalja, koje su tad jako osiromašile zbog napoleonskih ratova.[2]