Žiga Hirschler

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Žiga Hirschler
Žiga Hirschler.jpg
Generalne informacije
Alias Olenski, Hirski[1]
Rođenje 21. mart 1894. (1894-03-21)
Velika Trnovitica, Austro-Ugarska Monarhija
Smrt 1941. (dob: 47)
Koncentracijski logor Jasenovac
Prebivalište Zagreb, Kraljevina Jugoslavija
Zanimanje skladatelj

Žiga Hirschler (Žiga Jelenić)[2] (Velika Trnovitica, 21. 3. 1894 - Koncentracijski logor Jasenovac, 1941), jugoslavenski skladatelj, publicist i jedan od najpoznatijih zagrebačkih glazbenih kritičara između dva svjetska rata.

Biografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Žiga Hirschler je rođen 21. 3. 1894 u Velikoj Trnovici kraj Bjelovara. Potječe iz židovske porodice.[3][4][5] Godine 1910 je upisao školu Hrvatskog glazbenog zavoda u Zagrebu, kamo mu se obitelj doselila iz sjeverne Hrvatske. Studirao je teoriju, kompoziciju i orkestraciju kod Vjekoslava Rosenberga Ružića, harmoniju i zborno pjevanje kod Ćirila Juneka, te glasovir kod Sidonije Geiger. Potom je preselio u Varaždin gdje je postao član "Orkestralnog društva". Kad je Hrvatski glazbeni zavod 1916 dobio status konzervatorija, Hirschler se vratio u Zagreb i nastavio studij, izabravši glazbu za životno zvanje. Studij glazbe završio je 1917 godine na Konzervatoriju Hrvatskog glazbenog zavoda. Premijerni nastup kao skladatelj i dirigent Hirschler je imao pred zagrebačkom publikom na koncertu u Hrvatskom glazbenom zavodu 1917 godine, kad je ravno izvedbama svojih orkestralnih djela ("Uvertira u c-molu", "Prva suita za orkestar").[6][7] Uređivao je časopis Muzičar, a svojim napisima u Večeri i Jutarnjem listu pomno je pratio stvaralaštvo hrvatskih autora.[8] 13. 12. 1921 na Hirschlerovoj skladateljskoj večeri izvrsno su primljene njegove skladbe za glasovir: "Hrvatski plesovi"," Mladi umjetnik", "Erotikon", "Tri bizareske", "Pet capriccia", "Bisernica" i "Lotos". 1928 godine neke od Hrischlerovih skladbi su bile izvedene i na Radio Hamburgu, među kojima fragmenti operete "Prestolonasljednik Ivan", scenska glazba za jedan dječji igrokaz, kao i glazba za glasovir. Zabilježene su i opetovane izvedbe njegovog gudačkog kvarteta naslovljenog "Pet impresija", kojeg je izvodio Zagrebački kvartet u Osijeku i Zagrebu, a za istu skladbu bio je nagrađen i tada prestižnom nagradom Beogradske radio stanice. Hirschler je uspjeh kao skladatelja doživio izvedbom svojeg glasovirskog trija "Lirski intermezzi" u okviru Internacionalnog glazbenog festivala u Bruxellesu 1938 godine, a na kojem je to njegovo djelo bilo poslano kao reprezentativno u predstavljanju suvremenog glazbenog stvaralaštva Kraljevine Jugoslavije. Skladateljski opus Žige Hirschlera broji 37 djela, od čega je 19 instrumentalnih i 18 vokalno-instrumentalnih, pretežno scenskih. Velik dio tih djela je nepovratno izgubljen u vihoru Drugog svjetskog rata. Kao Židov, uspostavom Nezavisne Države Hrvatske (NDH), Hirschler je bio suočen sa progonom od strane ustaša i nacista.[6][7] Poslijednje dane života nije napuštao svoj zagrebački stan bojeći se za svoj život. Imao je samo intenzivnu korespondenciju s Paulom Rendi, čekajući da mu osigura propusnicu za "slobodnu zonu", što se nažalost nikada nije dogodilo. Zadnja pisma napisao je oko 12. 9. 1941. U jednom takvom pismu, priložio je i posvetio Rendiî skladbu za rođendan. Potkraj 1941 Žiga Hirschler je bio deportiran u Koncentracijski logor Jasenovac gdje je ubijen.[9][3][4][5] Osim Žige, tijekom Holokausta je na isti način ubijena i njegova kćer Mira Hirschler, antifašistički borac.[10]

Djela[uredi - уреди | uredi izvor]

Operete[uredi - уреди | uredi izvor]

  • "Fiorentinska noć", (1926)
  • "Pobjednica oceana", (1928)
  • "Svadbena noć", (1931)
  • "Kaj nam pak moreju", (1935)
  • "Napred naš", (1936)
  • "Iz u Zagreba Zagreb", (1937)

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. ((en)) Žiga Hirschler. memim.com. Preuzeto 8. 12. 2014
  2. Hirschler, Žiga. Enciklopedija (Leksikografski zavod Miroslav Krleža). Preuzeto 23. 11. 2015
  3. 3,0 3,1 Snješka Knežević, 2011, str. 103
  4. 4,0 4,1 Ivo Goldstein, 2005, str. 288
  5. 5,0 5,1 Ognjen Kraus, 1998, str. 256
  6. 6,0 6,1 Festival hrvatske glazbe u Berlinu. Muzički informativni centar. Preuzeto 6. 12. 2014
  7. 7,0 7,1 Hirschler, Žiga (Hiršler). Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Preuzeto 6. 12. 2014
  8. Svjetski dan pjesništva. Gradska knižnica i čitaonica Metel Ožegović. Preuzeto 6. 12. 2014
  9. Međunarodni dan sjećanja na Holokaust. Židovska općina Zagreb (27. 1. 2009). Preuzeto 6. 12. 2014
  10. Ognjen Kraus, 1996, str. 200, 201

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Kraus, Ognjen (1998). Dva stoljeća povijesti i kulture Židova u Zagrebu i Hrvatskoj. Zagreb: Židovska općina Zagreb. ISBN 953-96836-2-9. 
  • Snješka Knežević, Aleksander Laslo (2011). Židovski Zagreb. Zagreb: AGM, Židovska općina Zagreb. ISBN 978-953-174-393-8. 
  • Goldstein, Ivo (2005). Židovi u Zagrebu 1918 - 1941.. Zagreb: Novi Liber. ISBN 953-6045-23-0. 
  • Goldstein, Ivo (2001). Holokaust u Zagrebu. Zagreb: Novi Liber. ISBN 953-6045-19-2. 
  • Kraus, Ognjen (1996). Zna li se 1941 - 1945: Antisemitizam. Holokaust. Antifašizam, Zagreb: Židovska općina Zagreb. ISBN 953-96836-0-2
  • Polić, Branko, Prekinuti roman Žige Hirschlera, Cantus, 1994, 80/81, str. 25.
  • "Torta - Popijevke hrvatskih skladatelja uz klavirsku pratnju" (priredili Kristina Beck - Kukavčić i Felix Spiller; Edicije Spiller - hrvatski skladatelji, Zagreb 2005).
  • Vujnović-Tonković, Ankica, Pisana riječ Žige Hirschlera, Novi Omanut – Prilog židovskoj povijesti i kulturi, 1995, 12, str. 5-7.