Željko Svedružić
| Željko Svedružić | |
| Rođenje | 16. ožujka 1969. Osijek |
|---|---|
| Polje | biokemija |
| Institucija | Sveučilište u Rijeci, Katoličko Sveučilište Leuven, Državno Sveučilište u Washingtonu, Sveučilište Santa Barbara u Kaliforniji |
| Alma mater | Državno Sveučilište u Oklahomi, Institutu za biokemiju Max Planck, Sveučilište u Zagrebu |
Željko Svedružić je hrvatski znanstvenik u interdiscipilinarnom području, polju biotehnologije u biomedicini.
Životopis[uredi | uredi kod]
Izobrazba[uredi | uredi kod]
Od 1988. do 1992. godine studira molekularnu biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a od 1992. do 1993. godine boravi na Institutu za biokemiju Max Planck gdje brani diplomski rad. Studij nastavlja na Državnom Sveučilištu u Oklahomi (Oklahoma State University), gdje 1998. godine brani doktorat i time postaje doktor znanosti u području biokemije[1].
Zaposlenja[uredi | uredi kod]
Kao poslijedoktorand radi na Sveučilištu Duke 2001. godine te Sveučilištu Santa Barbara u Kaliforniji od 1998. do 2000. i 2002. godine. Kao istraživač radi na Državnom Sveučilištu u Washingtonu od 2003. do 2006. godine i Katoličkom Sveučilištu Leuven u Belgiji od 2007. do 2010. godine.
Nakon povratka u Republiku Hrvatsku 2010. godine zapošljava se na Medicinskom fakultetu u Rijeci i u Psihijatrijskoj bolnici Rab, a od 2013. godine radi kao docent na Odjelu za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci gdje drži nastavu iz kolegija Kemoinformatika na preddiplomskoj razini i Dizajn biološki aktivnih molekula računalnim metodama na diplomskoj razini[2].
Znanstveni i stručni rad[uredi | uredi kod]
Od 2014. godine radi na razvoju i komercijalizaciji inhibitora DNA metilacije i razvoju novih potencijalnih lijekova za Alzheimerovu bolest[3][4][5].
Popularizacija znanosti[uredi | uredi kod]
Aktivan je u popularizaciji znanosti. 2013. godine održao je predavanje "Strah od znanosti i tehnologije u doba globalne ekonomske krize" na Internacionalnoj školi iz psihijatrije i kognitivne neuroznanosti u Psihijatrijskoj bolnici Rab[6], 2014. godine predavanja "Računalo kao prozor u svijet molekula" na Festivalu znanosti[7] i "Utjecaj epigenetike na ljudsko ponašanje, zdravlje i budućnost medicine" na Skepticima u pubu u Rijeci koje organizira Društvo za promociju znanosti i kritičkog mišljenja[8][9].
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ „Curriculum Vitae Željka Svedružića”. Arhivirano iz originala na datum 2016-03-04. Pristupljeno 2018-04-26.
- ↑ „Biotech - znanost u društvu, časopis Odjela za biotehnologiju, broj 3”.
- ↑ „Željko Svedružić: Research”. Arhivirano iz originala na datum 2018-04-19. Pristupljeno 2018-04-26.
- ↑ „Odjel za biotehnologiju - Projekti”.
- ↑ „Odjel za biotehnologiju - Seminari odjela”.
- ↑ „dr. sc. Željko Svedružić-Strah od znanosti i tehnologije u doba globalne ekonomske krize”.
- ↑ „Željko Svedružić: Računalo kao prozor u svijet molekula”.[mrtav link]
- ↑ „Utjecaj epigenetike na ljudsko ponašanje, zdravlje i budućnost medicine - prvi dio (predavanje)”.
- ↑ „Utjecaj epigenetike na ljudsko ponašanje, zdravlje i budućnost medicine - drugi dio (Q&A)”.