Željeznička pruga Zidani Most–Zagreb–Sisak

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Kolodvor Zidani Most, pogled na istok

Željeznička pruga Zidani MostZagrebSisak puštena je u promet 1. listopada 1862. godine i prva je pruga sagrađena na području ondašnje Kraljevine Hrvatske i Slavonije (prva pruga na području današnje Republike Hrvatske bila je pruga u Međimurju).

Historija[uredi | uredi kod]

O gradnji pruge koja je povezivala Zidani Most, Zagreb i Sisak počelo se razmišljati znatno ranije. Pri tome, u prvom planu nisu bili interesi krajeva kroz koje je pruga trebala prolaziti, već prije svega gospodarski i politički interesi Habsburške monarhije, odnosno austrijskih i mađarskih krugova koji su često puta bili u sukobu. Prvi pripremni radovi počeli su već 1852. godine, no oni su ubrzo obustavljeni zbog problema s vlasništvom zemljišta te zbog financijskih problema. Na kraju, gradnju pruge preuzelo je Društvo južnih željeznica koje je 1862. godine radove privelo kraju.

Zagreb Zapadni kolodvor

Pruga od Zidanog mosta do Siska bila je dugačka 125,3 kilometra, a ogranak od Siska do luke Galdovo 2,2 kilometra. Uzduž pruge bilo je izgrađeno deset tipskih kolodvora, a najveća od njih bio je onaj u zagrebačkom Južnom kolodvoru, današnjem zagrebačkom Zapadnom kolodvoru. Punih trideset godina to je bio jedini središnji kolodvor u Zagrebu. Uz prijamnu zgradu bile su sagrađene ložionica s lokomotivskom okretnicom, vodopostaja i stambena zgrada za željezničke službenike. Druga po veličini bila je prijamna zgrada u kolodvoru Sisak koji je bio i završni kolodvor na toj pruzi. Zbog toga je bio opremljen s više objekata i uređaja u skladu s propisima za takve kolodvore. Tako je uz prijamnu zgradu, koja je bila djelomično podignuta na kat, u kolodvoru bila izgrađena i ložionica s lokomotivskom okretnicom i radionicom za popravak lokomotiva i vagona, vodopostaja, dvije jame za čišćenje vatre, depo za istovar drozge, dvije šupe za drvo i stambena zgrada.

Usprkos tome što je ta pruga služila prije svega za povezivanje zapadnih dijelova Habsburške monarhije s istokom, ona je doprinijela i snažnom razvoju gospodarstva, prije svega u Zagrebu i Sisku. U tim gradovima su se uskoro počeli otvarati proizvodni i drugi pogoni koji su zapošljavali nekoliko tisuća radnika. Protokom vremena, pruga Zidani Most–Sisak postala je jedna od okosnica razvoja željeznice u Hrvatskoj. U samostalnoj Hrvatskoj ta pruga kao dio X paneuropskog koridora jedan je od najvažnijih smjerova ključnih ne samo za razvoj Hrvatskih željeznica već i za gospodarsko povezivanje Hrvatske s njenim okruženjem.

Povezano[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]