Škuda

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Škuda
Genova Scudo 1541.jpg
', .16. vijek
zlato
, 3,14 - 4 grama
, Republika Genova


Škuda (talijanski: scudo, španjolski i portugalski escudo, francuski: écu) je bila zlatna (ili srebrna) kovanica, koju je kovalo više kraljevina i kneževina u Evropi, naročito tokom 16. vijeka.

Ime te kovanice vuče porijeklo od latinskog - scutum = štit. To je zato jer su gotovo sve stare kovanice imale heraldičke simbole monarha koji su ih izdavali u obliku grba odnosno štita.[1]

Historija i karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Prve škude (écu d’or) kovane su u Francuskoj od 14. vijeka.[2]

Štude su se počele masivnije kovati po Apeninskom poluotoku početkom 16. vijeka, a najpopularnije su bile zlatne iskovane u venecijanskoj Zecci. One su se koristile istovremeno uz mletačke dukate i imale gotovo istu vrijednost.[1] Papinska Država izdala je svoje posljednje zlatne škude 1738. nakon tog kovane su jedino srebrne, a zlatne su zamjenili dukati.[3]

Škude su kovane od zlata čistoće 0.986 % a težile su oko 3,14 do 4 grama, na svom vrhuncu bile su jedne od najčešće korištenih kovanica za međunarodne transakcije.[1] Negdje oko sredine 17. vijeka popularnost zlatnih škuda se donekle smanjila zbog uvođenja srebrnih kovanica, međutim njihova proizvodnja nije prestala.[1]

Mletačke škude postale su vrlo raširene i na istočnoj obali Jadrana, i to ne samo u krajevima gdje je ona vladala, već i dublje od obale. Tako su odlukom Hrvatskog sabora od polovice 16. vijeka one postale zakonsko platežno sredstvo i u Hrvatskoj.[2].

Od druge polovice polovice 16. vijeka škude se koriste kao obračunska valuta u Dubrovačkoj Republici[2], a od 1708. do 50. Dubrovačka Republika kovala je vlastite zlatne škude, promjera 37 milimetara, težine 16,68–17,68 grama, i vrijednosti 3 perpere. Između 1708.-09. i 1748.-50. kovala je i poluškude promjera 31-32 milimetra i težine 8,29-9,14.[4]

Escudo[uredi - уреди | uredi izvor]

Prvi španjolski escudi iskovani su 1535./1537., i izdavani su do 1833.[5]

I Portugal je kovao escude od 16. vijeka, koji su se koristili i po njegovim kolonijama. U Portugalu je escudo bio platežno sredstvo od 1911. i izdavan je do 1999. kad je uveden euro.[6]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 "What is a Scudo d'Oro?" (engleski). Coin and Bullion. http://www.coinandbullionpages.com/gold-coins/gold-scudo.html. pristupljeno 18.04.2018. 
  2. 2,0 2,1 2,2 "Škuda" (hrvatski). Hrvatski leksikon. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=59719. pristupljeno 18.04.2018. 
  3. "Scudi, Testoni, Paoli" (engleski). Roma. http://roma.andreapollett.com/S7/monpap.htm. pristupljeno 18.04.2018. 
  4. "Novac" (hrvatski). Leksikon. http://leksikon.muzej-marindrzic.eu/novac/. pristupljeno 18.04.2018. 
  5. "History of The Spanish Escudo" (engleski). Maastricht International Fair. http://mifevents.com/en/history-of-the-spanish-escudo/. pristupljeno 18.04.2018. 
  6. "Portuguese Escudo" (engleski). OANDA. https://www.oanda.com/currency/iso-currency-codes/PTE. pristupljeno 18.04.2018. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]