Šivanje

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Šivanje
Šivanje iglom i koncem
Šivanje iglom i koncem

Šivanje je proces spajanja (povezivanja) dijelova nekog plošnog materijala; tkanine, kože, poliestera..., pomoću igle i konca provlačenjem konca kroz taj materijal i formiranjem šivaćih bodova.[1]

Karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Šivanjem se stvara niz prolazaka petlji konca kroz materijal (šivaći bodovi) u jednakim razmacima, pa se tako formiraju rubovi i šavovi. Šav je spoj u kojem niz uboda spaja dva ili više slojeva materijala, a služi za povezivanje dijelova šivanih proizvoda. Šivati se može ručno, samo uz pomoć šivaće igle, ili strojno (mašinski), uz pomoć šivaće mašine.[1]

Kod šivanja šivaćom mašinom poslužioc radi simultano sa mašinom kod spajanja dijelova odjeće, da formira niz jednolikih šivaćih bodova, konaca koji povezuju slojeve šivanoga materijala.[1] Odjeća, obuća, cerade i slične stvari uobičajeno se šivaju strojno, jer takav šav osigurava solidnu čvrstoću, i po karakteristikama je sličan spojenim materijalima u pogledu elastičnosti, čvrstoće, trajnosti i sigurnosti.

Kod šivanja univerzalnim i specijalnim šivaćim materijalima, šav se vodi ručno na određenom razmaku od ruba materijala, a automatski pri šivanju šivaćim automatima, kompjuterski vođenim (CNC) šivaćim mašinama i robotima.[1]

Kod šivanja se često koriste i različiti pomoćni alati za formiranje kompliciranijih šavova, te se odabiru potrebne skupine i tipovi šivaćih bodova i šavova.[1]

Kako se u industriji šiva u sklopu pojedinih operacija proizvodnje, potrebno je da se izradi tehnološka analiza, a na osnovi nje planovi operacije rada i montaže, što je osnova organizacije proizvodnih procesa u konfekciji[1], obućarstvu, tapetarstvu, krznarstvu i sličnim djelatnostima gdje se šiva.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Dok su krajem paleolita, tadašnji malobrojni stanovnici Sjeverne Evrope svoju odjeću pravili od životinjskih koža koje bi spajali kožnim trakama, bušeći rupe nezgrapnim kostima ili ušiljenim kamenom, dotle su stanovnici Južne Evrope već koristili nešto poput igle od kosti i šivali tkanine.[2]

Tkanje i vezenje razvijeno je u drevnim civilizacijama Bliskog istoka, ali je alat za šivanje zadugo zaostajao u odnosu na tehnike predenja i tkanja.[2]

Važan napredak dogodio u srednjem vijeku, kad su u Evropi napravljene prve igle od metala.[2]

Iako se još u 18. vijeku već prelo i tkalo mašinama na vodeni pogon, sve do 19. vijeka šilo se isključivo rukom, tad je Barthélemy Thimonnier u Parizu patentirao 1830. prvu šivaću mašinu.[2]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 "šivanje" (hrvatski). Hrvatska enciklopedija. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=67900. pristupljeno 28. 08. 2016. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 "Clothing and footwear industry" (engleski). Encyclopædia Britannica. https://www.britannica.com/topic/clothing-and-footwear-industry. pristupljeno 28. 08. 2016. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]