Šipanska Luka
Šipanska luka
| |
|---|---|
  Šipanska luka Šipanska luka na karti Hrvatske | |
| Županija | Dubrovačko-neretvanska |
| Općina/Grad | Dubrovnik |
| Najbliži (veći) grad | Dubrovnik |
| Nadmorska visina | 1 - 30 m |
| Geografske koordinate | |
| - z. š. | 42.730 N |
| - z. d. | 17.861 E |
| Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021) | |
| - Ukupno | 237 |
| Pošta | 20223 |
| Pozivni broj | 020 |
| Autooznaka | DU |
 Šipanska Luka
| |
Šipanska Luka je mjesto na sjeverozapadu otoka Šipana, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
U Šipanskoj Luci je i katastarska općina.
Povijest[uredi | uredi kod]
Promet[uredi | uredi kod]
Suđurađ i Šipansku Luku, jedina dva naselja na otoku, međusobno povezuje 5,2 km duga državna cesta D122. Dubrovačko autobusno poduzeće Libertas uvelo je redovnu liniju Šipanska Luka-Suđurađ 22. listopada 1998. godine. Prometuje omanji autobus, a uglavnom služi za prijevoz školske djece. Trajekt od sredine srpnja 2011. ne vozi do Šipanske Luke, nego plovidbu počinje i završava u Suđurđu. Ta je odluka donesena zbog neisplativosti i smanjenja troškova.
Gospodarstvo[uredi | uredi kod]
Malobrojno stanovništvo pretežno se bavi ribarstvom, poljoprivredom, stočarstvom i lovom. U blizini naselja postoji označeno lovačko područje za lov na divlje svinje. Od domaćih životinja prevladavaju svinje, krave i kokoši. Najzastupljenije poljoprivredne kulture su masline i vinova loza. Na samoj obali nalazi se hotel za smještaj turista kojih bude preko ljeta. Godine 2000. započeli su radovi na obnovi osmorazredne područne škole i župne kuće. Krajem svibnja iduće godine proradila je prva pekarnica, te je sanirana riva i spojena obala.
Stanovništvo[uredi | uredi kod]
Šipanska Luka prema popisu stanovništva iz 2011. godine broji 212 stanovnika. Drugo je po veličini naselje na otoku Šipanu.
Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[1]
Napomena: U 1857. i 1869. iskazano pod imenom Luka, a od 1880. do 1931. pod imenom Šipanjska Luka.
Šport[uredi | uredi kod]
U Šipanskoj Luci djeluje vaterpolski klub "Šipan" koji je 2001. godine osvojio Treću hrvatsku vaterpolsku ligu.
Kultura[uredi | uredi kod]
U naselju se na jednoj danas privatnoj kući nalaze predromanički pleteri, a u maslinicima jugoistočno od Crkve sv. Mihajla nalaze se prapovijesne kamene gomile.
Poznate osobe[uredi | uredi kod]
- Baldo Glavić, svećenik i sakupljač narodnih pjesama
Literatura[uredi | uredi kod]
1. Zbornik Dubrovačkog primorja i otoka IX., "Kulturno-prosvjetno društvo Primorac", Dubrovnik, 2006.