Šehitluci

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Šehitluci – Pogled na Banjaluku

Šehitluci je naziv uzvisine (431 m) – brda iznad Banjaluke, koje u lancu sa Ponirom i Starčevicom dominira na južnim i jugoistočnim padinama Čemernice. Putna komunikacija od centra grada do njegovog vrha duga je oko 5 km. Ispod Šehitluka, na jugoistoku je stari dio Banjaluke – Gornji Šeher, kroz koji protiče Vrbas.[1][2][3][4]

Uz Vrbas prolazi magistralna cesta M-16. Nekada su ova brda bila obrasla hrastovo-grabovom šumom i (pošumljenim) crnim borom, a danas (2017.) krčenjem su naprevljeni prostori za privatne kuće, uz koje ide i ostala komunalna infrastruktura (asvaltirani put, struja, vodovod i ostali priključci). Ta (vjrovatno) divlja naselja su već premašila polovinu jugoistočnih padina Ponira i Starčevice.

Prema sjeveroistoku, u podnožju ovih brda, preko Vrbasa počinje Banjalučko polje, koje se završava negdje na početku Lijevča. Idući uz rijeku Vrbanju, magistralnom cestom M-4, dolazi se u prigradsko banjalučko naselje Vrbanju.[5]

Sa kompleksa Starčevica – Ponir – Šehitluka teče nekoliko potočića i potok Ponir, lijeva pritoka Vrbanje, čije je ušće sjeverno od Vrbanje, prema Banjaluci. U rejonu njegovog ušća, u Vrbanju se ulijevalju i njene desne pritoke Jazavčev i Zavrduški potok

Ime[uredi | uredi kod]

Prema neprovjerljivim pripovijedanjima, prilikom jednog od čestih upada Austrijanaca na teritorij Kobaške Kapetanije, krajem 18. stoljeća, u pružanju otpora uljezima, poginulo je nekoliko banjalučkih Muslimana. Njih dvojica ili trojica su ukopana na brdu iznad Gornjeg Šehera, gdje je kasnije podignuto turbe. Nakon Prvog svjetskog rata, taj spomen objekat je spaljen. Nakon toga, 1933.godine je Opštinska administracija podigla je omanju piramidu u znak sjećanja na šehite , blizini šumarske kuće koja je podignuta 1938., odkada se udomaćio naziv Šehitluci. Inače, širom Bosanske Krajine, za poginule pravednike u časnoj borbi za dobro i pravdu, uobičajen je naziv šehit

Historija[uredi | uredi kod]

Na vrhu Šehitluka nalazi se spomenik bosanskokrajiškim partizanima koji su pali za vrijeme Drugog svjetskog rata (1941—1945). Spomenik (visine 13 m i dužine 24 m) kreirao je akademski kipar Antuna Augustinčić, jedan od najpoznatijih jugoslovenskih kipara i majstora memorijskih objekata u bivšoj državi.

Povezano[uredi | uredi kod]

Vanjaki linkovi[uredi | uredi kod]

  1. http://www.kartabih.com/
  2. Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Banja Luka (List karte 1:25.000, Izohipse na 10 m). Vojnogeografski institut, Beograd.
  3. Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
  4. https://maps.google.com/]http://www.maplandia.com/bosnia-and-herzegovina/federacija-bosne-i-hercegovine/Banja[mrtav link] Luka/.
  5. Mučibabić B., ur. (1998). Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Sarajevo: Geodetski zavod BiH. ISBN 9958-766-00-0.