Şeyh Edebali

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Šeik Edebali (tur. Şeyh Edebali) je bio vjerski učenjak iz 13. stoljeća. Poznajemo ga najbolje kao fiktivna ličnost u mitu Osmanovog sna.

Şeyh Edebali
turbe Šeik Edebalija
Rođenjeİmâdüddin Mustafa bin İbrâhim bin İnac el-Kırşehrî[1][2]
1206.
Merv (Horezmijski sultanat) ili Karaman (Rumski Sultanat)
Smrt1326.
Bilecik (Osmanska kraljevina)
EtnicitetArapin iz plemena Banu Tamim
Zanimanjevjerski učenjak
Vjeroispovijestislam

Biografija[uredi | uredi kod]

Vjerovatno je rođen u Mervu[2] ili u Karamanu[3]. Neki tvrde da je u Karamanu dobio prvo obrazovanje.

Studirao je islamsko pravo (fikh فقه) pod hanefijom el-Zahidijom[1] a pritom je otputovao u Damask gdje je okončao studije[1]. Nakon toga, vratio je se u svog gradić Biledžik gdje je otvorio zaviju u selu İtburnu kod Eskişehira, predavao sufizam[2] i preobraćivao narod[1].

U poznim godinama je vjerovatno susreo vojvodu Osmana, koji je se dragocjeno družio sa učenjacima duhovnnosti. Osman je višekrat gostovao u njegovoj zaviji, pa ga je Edebali posavjetovao o ratnom postupku i o načinu vladanja. Međutim priča o njihovom susretu se kreće između povjesti i mita, jer glavni izvor tome je ustvari Osmanov san.

Šeik Edebali je bio član sufijskog reda vefahija (tariqa vefa'iyye) i predvodnik pobratimstva Ahija[1][2], što bez velike greške bi nam dozvolilo da u njemu vidimo neki vid velikana u tadašnjem islamskom društvu.

Edebali je bitan zbog više razloga. Kroz priču Osmanovog sna on biva duhovni otac rane Osmanske kraljevine odnosno mudrac savjetnik Osmana. Zatim, smatra se kao prvi kadija islamske države[1]. Treće, imao je veliku ulogu u razvitku islamskih studija i u širenju sufizma u Anatoliji pa je značajan njegov uticaj na intelektualce i pisce svoga vremena (Rumi, Kunavi, Dursun Fakih, Suleyman Çelebi)[2].

Imao je više djece ali postoji nedoumica oko ličnosti Edebalijeve kćeri. Osoba koja se pojavlja u mitu, je Osmanova žena i Edebalijeva kćeri. Neki tu osobu svode na djevojku s imenom Malhun Hatun ili Mal Hatun a neki pod imenom Râbi'a Bala Hâtun. Pritom se dodaje nedoumica o Osmanovom nasljedniku, jer ako su Malhun Hatun i Rabija Hatun dvije različite osobe, pitanje je koja od njih je Orhanova majka. Po nekim izvorima, to je Edebalijeva kćeri a po nekim drugim Orhanova majka je Malhun Hatun, kćeri nekog Ömer–bega, dok je Rabija druga osoba ili možda samo književni lik.

Umro je vrlo star u Biledžiku 1326. [2] i pokopan je u sobi koja je služila kao mesdžid (mescit)[4].

Grob Šeik Edebalija je jedno od glavnih kulturnih dobrara u Biledžiku. Spomenik je najvjerovatnije podignut za vrijeme sultanata Orhan Gazija[2].

Vidi još[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 (en) Akgündüz, Ahmed; Öztürk, Said (2011). Ottoman History : Misperceptions and Truths. Istanbul. str. 45. ISBN 978-975-7268-28-4. Pristupljeno 06. 06. 2021. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 (en) „Who is Şeyh Edebali?”. Bilecik Şeyh Edebali Üniversitesi. Arhivirano iz originala na datum 2021-02-25. Pristupljeno 06. 06. 2021. 
  3. (tr) „EDEBÂLİ : İlk Osmanlı kadısı ve mutasavvıf”. Pristupljeno 06. 06. 2021. 
  4. mescit (مَسْجِد‎ masjid) : soba koja služi za molitvu, ponekad u obliku malog izolovanog utočišta. Katkad mesdžidi su pretvoreni u džamije.