Čučer-Sandevo
Čučer-Sandevo Чучер-Сандево | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Država | ![]() |
Opština | Čučer-Sandevo |
Stanovništvo | |
Stanovništvo (2002) | 299 |
Geografija | |
Koordinate | 42°06′13″N 21°22′56″E / 42.1036°N 21.3822°E |
Nadmorska visina | 460 m |
Ostali podaci | |
Poštanski kod | 1011 |
Pozivni broj | (+389) 02 |
Registarska oznaka | SK |
Koordinate: 42° 06′ 13" SGŠ, 21° 22′ 56" IGD
Čučer-Sandevo (mak. Чучер-Сандево; ranije samo Čučer (Чучер)) je naselje u Republici Makedoniji, u severnom delu države. Čučer-Sandevo je sedište istoimene opštine Čučer-Sandevo, koja obuhvata severna predgrađa Skoplja.
Čučer-Sandevo ima veliki značaj za srpsku zajednicu u Republici Makedoniji, pošto Srbi čine većinu u naselju.
Čučer-Sandevo je smešteno u severnom delu Republike Makedonije. Od najbližeg grada, Skoplja, selo je udaljeno 14 kilometara severno.
Selo Čučer-Sandevo se nalazi u istorijskoj oblasti Crnogorje, u južnoj podgorini Skopske Crne gore, na približno 460 metara nadmorske visine. Severno od naselja izdiže se planina, a južno se pruža Skopsko polje.
Mesna klima je kontinentalna.
Podaci datiraju iz 1971. g.[1]
Današnje stanovništvo Čučera i Sandeva potiče od predaka koji su doseljeni.
Dve su glavne komponente doseljenika:
- jedna pоreklom iz južnog dela Kosova - okoline Kačanika i Vitine,
- druga sa masivima planine Skopske Crne gore, iz naselja koja sada tamo ne postoje.
Uglavnom su svi doseljenici sa severa.
U Čučeru su:
- Kajevići ili Kajovi (20 k., Sv. Đurđic), pravo poreklo im je iz sela Đelekara u okolini Vitine. Njihov predak najpre se doselio u Gornjane, pa je odatle prešao u Čučer. U Čučeru ostala su tri njegova sina, dok se četvrti preselio u susedno Banjani gde je imao vodenicu, tamo imaju 13 kuća.
- Livrinići ili Livrini (20 k., Sv. Petka), doseljeni oko 1790. g. sa mesta Sv. Spasa. To mesto leži na planini severno od Banjana kod manastira Sv. Ilije. Znaju ovu genealogiju: Jovan (živ 56 godina) - Anđelko - Stevko - Pero - Milenko, doselio se Milenkov otac. Ranije prezime bilo im je Milenkovići. Predak Milenko imao je sina Zlatana i po njemu jedna rodovska grana zove se Zlatanovići. U rodu Livrinića postoji jedna zadruga od 42 člana (Zivčevići) podelila se 1930. g.
- Putići ili Putovi (4 k., Sv. Đurđic), za njihovo mesto porekla se ne zna.
- Džepići ili Kačaniklići (4 k., Sv. Jovan), doseljeni su oko 1810. g. iz Đurđev Dola u Kačanička Klisura. Znaju sledeću genealogiju: Živko (živ 34 godina) - Pero - Krsta - Mitar - Anđelko, doselio se Anđelkov otac.
- Đuksanovići (13 k., Sv. Đurđic), doseljeni su iz naselja Jurička reka na planini blizu sela Blaca. Tamo je sada državna šuma. Dve njihove grane zovu se Stambolievi i Lulevi - Jankovići ili Jankovi (4 k., Sv. Đurđic), ogranci Đuksanovića.
- Čelikovići (4 k., Sv. Nikola), doseljeni su iz Donjeg Blaca u Kačaničkoj Klisuri.
- Urdarevići (8 k., Sv. Nikola), poreklom su iz Štrpca u Sirinićkoj Župi. Kažu da tamo imaju rođake.
Rod pravoslavnih Cigana:
Čučer_Sandevo je prema poslednjem popisu iz 2002. godine imalo 299 stanovnika.
Većinsko stanovništvo u naselju su Srbi (60%), a manjina su etnički Makedonci (39%).
Početkom 20. veka Srbi su bili isključivo stanovništvo u selu.
Pretežna veroispovest mesnog stanovništva je pravoslavlje.
- ↑ (dr. Jovan F. Trifunoski: Ckopska Crna Gora
Naseljena mesta opštine Čučer-Sandevo | |
---|---|
Čučer-Sandevo • Banjani • Blace • Brazda • Brest • Brodec • Gluvo • Gornjani • Kučevište • Mirkovce • Pobožje • Tanuševci |
![]() |