Čoli

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Chol je naziv plemena Maya Indijanaca nastanjenih u sjeverozapadnom Chiapasu i susjednom predjelu Tabasca u Meksiku. Sami sebe oni nazivaju Winik, što je majanska riječ za 'čovjeka'. Vjera im je rimokatolička ali u sebi sadržava i stara vjerovanja: obožavanje svetih planina i pećina, sunca, mjeseca i kamenih idola.


Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Chol Indijanci su agrikulturan narod koji se bavi uzgojem kukuruza, riže, šećerne trske, kave i voća. Uzgoj peradi i svinja danas ima za njih najveću ekonomsku vrijednost.


Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Prema Johnu Schmal-u Choli su nastanjivali područje današnjeg Hondurasa i Gvatemale dvije ili više tisuća godina. Dio ih se odvojio i pod imenom Chol nastanio u području Chiapasa. Pleme koje danas znamo kao Chorti ostalo je do danas živjeti u Gvatemali.


Jezik[uredi - уреди | uredi izvor]

Jezik ima dvije varijante (Tumbalá i Tila) i njime se služi (2000) preko 140,000 govornika starijih od 5 godina. Chol djeca [1]