Prijeđi na sadržaj

Čestin (Knić)

Izvor: Wikipedija
Za ostale upotrebe, pogledajte Čestin.
Čestin
Osnovni podaci
Država  Srbija
Upravni okrug Šumadijski
Opština Knić
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) Decrease 609
Geografija
Koordinate 43°53′21″N 20°48′56″E / 43.8892°N 20.8156°E / 43.8892; 20.8156
Nadmorska visina 378 m
Čestin na karti Srbije
Čestin
Čestin
Čestin na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj 034
Registarska oznaka KG


Koordinate: 43° 53′ 21" SGŠ, 20° 48′ 56" IGD
Čestin je naselje u Srbiji u opštini Knić u Šumadijskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 609 stanovnika. Nedaleko od Čestina, nalaze se ostaci utvrđenja iz srednjeg veka.

Historija

[uredi | uredi kod]

Selo Čestin jedno je od najstarijih naselja gružanskog kraja.

U zaseoku Gradina nalaze se ostaci srednjovekovnog grada Čestina (kota 492), koji je podignut na antičkim temeljima. Srednjovekovni utvrđeni grad – tvrđava Čestin, u srednjovekovnoj gružanskoj župi, prvi put u istorijskim izvorima pominje se 1367. na nadgrobnom spomeniku „Godačičkom epitafu” srednjovekovnog vlastelina koji je 34. godine vladao gradom Čestinom.

Nakon Kosovske bitke, oktobra 1389. Ugari su zauzeli gružanske tvrđave Čestin i Borač, koje su Srbi uz Tursku pomoć povratili. U Srpskim rukama grad Čestin je bio do 1438. kada je osvojen i razoren od strane Turaka.

Srednjovekovni dragulj sela Čestina svakako je manastir Kamenac, koga je po tradiciji podigao despot Stefan Lazarević u periodu 1416-1426. Manastir Kamenac vekovima odoleva vremenu, bio je duhovni stožer gružanskog kraja u ropstvu pod turcima, parohijska crkva za vekiki broj gružanskih sela u 19. veku. Manastirska crkva vekovima je slavila Vavedenje, a od kraja 19. veka slavi Malu Gospoinu.

Selo Čestin je nasledilo ime grada tj. Čestinske tvrđave, čiji se ostaci nalaze u seoskom ataru. Čestin se kao selo prvi put pominje u turskim popisima krajem 15.veka. Selo Čestin se pominje u austrijskim popisima iz perioda 1718-1739.

Po usmenom predanju, deo stanovništva sela Čestina je porekla istočne Hercegovine, i stare Raške, a u manjoj meri sa Kosova tačnije severne i zapadne Metohije.

Među prvim školama u oslobođenoj Srbiji otvorena je prva škola u Gružanskom kraju u Čestinu (kod manastira Kamenca) 1818. godine.

Tokom 19. i 20. veka Čestin je iznedrio mnoge vojskovođe, državnike i mnogo umnih ljudi različitih struka. Seoska litija slavi se prvog dana Vaskrsa.

U selu su pored seoskog turizma razvijeni i izletnički i lovni turizam. U Čestinu i njegovoj neposrednoj blizini očuvan je veliki broj starih zgrada narodnog graditeljstva koji daju posebnu draž ovom kraju.

Demografija

[uredi | uredi kod]

U naselju Čestin živi 555 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 45,5 godina (43,4 kod muškaraca i 47,4 kod žena). U naselju ima 233 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,87.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 1391 [1]
1953. 1346
1961. 1219
1971. 1004
1981. 929
1991. 768 745
2002. 703 674
Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
672 99.70%
nepoznato
  
2 0.29%


Povezano

[uredi | uredi kod]

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  2. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]