Ülemiste

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Ülemiste
Ülemiste.JPG
Pogled na jezero
Lokacija
PoložajOkrug Harju
Države Estonija
Koordinate59°24′″N24°46′″E
Hidrografija
Vrstaprotočno jezero
Površina9,436[1] km²
Volumen10,100[1] km³
Aps. visina35[1] m
Dužina4.1 km
Širina3.2 km
Dubina4,2[1] m
Hidrologija
PritokeKanal Vaskjala–Ülemiste iz Rijeke Pirite i potoci; Kurna i Ruunaoja
Odljevvodovodnu mrežu Tallinna

Ülemiste (estonski: Ülemiste järv) nekad davno znano i pod imenima Järveküla, Mõigu ili Kuningajärv je jezero koje leži u jugoistočnom predgrađu estonske prijestolnice Tallinna, na sjeveru Estonije u Okrugu Harju.[1]

Jezero je najvažniji izvor za vodovodnu mrežu Tallinna.

Karakteristike[uredi - уреди | uredi kôd]

Jezero ima površinu od 9,436 km² (zajedno sa jednim otokom), dugo je 4.1 km u smjeru sjeveroistok-jugozapad, široko do 3.2 km, prosječno duboko 2,5 a maksimalno do 4,2 m, dužina njegove obale iznosi 15,219 km. Vode jezera se izmjene 3 puta na godišnje.[1]

Obale jezera sa istoka i juga okružuju močvarne livade, sa zapada i sjeverozapada dine obrasle borovom šumom a sa jugoistoka građevine talinskih kvartova Mõigu i Järveküla.[1]

Historija[uredi - уреди | uredi kôd]

Kuningajärv se zvao kad je pripadao danskom kralju, jer je tek sredinom 15. vijeka postao vlasništvo grada Tallinna.[1]

Kako jezero služi vodoopskrbi Tallinna još od 14. vijeka, količina potrebne vode se stalno povećavala.[1] Prirodni donosioci vode uz izvore na njegovom sjevernom kraju bili su potoci Kurna i Ruunaoja, a otjecao je potokom Härjapea.[1] Zbog tog je 1922. prokopan kanala Pirita-Ülemiste dug 10,5 km do rijeke Pirite. Kako se i on pokazao premalen 1970. podignuta je brana i formirano akumulacijsko jezero Vaskjala, a kanal je rekonstruiran da mu se je protočnost poboljša, što je povećalo kapacitet jezera za 10 puta.[2]

Danas sva njegova voda otječe u vodovodnu mrežu Tallinna.[1]

Jaružanjem provedinim sredinom 1960-ih, neznatno je povećana dubina i volumen jezera.[1]

Vodostaj jezera varira za 2 m na godinu. U proljeće 1718., 1867. i 1879., vodostaj Ülemiste bio je toliko visok da je poplavio dio grada.[1] Vode su mu bogate fitoplanktonom, ali ne i ribljim vrstama.[1]

Izvori[uredi - уреди | uredi kôd]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi kôd]