Ülemiste
| Ülemiste | |
|---|---|
 Pogled na jezero | |
| Lokacija | |
| Položaj | Okrug Harju |
| Države |  Estonija |
| Koordinate | |
| Hidrografija | |
| Vrsta | protočno jezero |
| Površina | 9,436[1] km² |
| Volumen | 10,100[1] km³ |
| Aps. visina | 35[1] m |
| Dužina | 4.1 km |
| Širina | 3.2 km |
| Dubina | 4,2[1] m |
| Hidrologija | |
| Pritoke | Kanal Vaskjala–Ülemiste iz Rijeke Pirite i potoci; Kurna i Ruunaoja |
| Odljev | vodovodnu mrežu Tallinna |
Ülemiste (estonski: Ülemiste järv) nekad davno znano i pod imenima Järveküla, Mõigu ili Kuningajärv je jezero koje leži u jugoistočnom predgrađu estonske prijestolnice Tallinna, na sjeveru Estonije u Okrugu Harju.[1]
Jezero je najvažniji izvor za vodovodnu mrežu Tallinna.
Karakteristike[uredi | uredi kod]
Jezero ima površinu od 9,436 km² (zajedno sa jednim otokom), dugo je 4.1 km u smjeru sjeveroistok-jugozapad, široko do 3.2 km, prosječno duboko 2,5 a maksimalno do 4,2 m, dužina njegove obale iznosi 15,219 km. Vode jezera se izmjene 3 puta na godišnje.[1]
Obale jezera sa istoka i juga okružuju močvarne livade, sa zapada i sjeverozapada dine obrasle borovom šumom a sa jugoistoka građevine talinskih kvartova Mõigu i Järveküla.[1]
Historija[uredi | uredi kod]
Kuningajärv se zvao kad je pripadao danskom kralju, jer je tek sredinom 15. vijeka postao vlasništvo grada Tallinna.[1]
Kako jezero služi vodoopskrbi Tallinna još od 14. vijeka, količina potrebne vode se stalno povećavala.[1] Prirodni donosioci vode uz izvore na njegovom sjevernom kraju bili su potoci Kurna i Ruunaoja, a otjecao je potokom Härjapea.[1] Zbog tog je 1922. prokopan kanala Pirita-Ülemiste dug 10,5 km do rijeke Pirite. Kako se i on pokazao premalen 1970. podignuta je brana i formirano akumulacijsko jezero Vaskjala, a kanal je rekonstruiran da mu se je protočnost poboljša, što je povećalo kapacitet jezera za 10 puta.[2]
Danas sva njegova voda otječe u vodovodnu mrežu Tallinna.[1]
Jaružanjem provedinim sredinom 1960-ih, neznatno je povećana dubina i volumen jezera.[1]
Vodostaj jezera varira za 2 m na godinu. U proljeće 1718., 1867. i 1879., vodostaj Ülemiste bio je toliko visok da je poplavio dio grada.[1] Vode su mu bogate fitoplanktonom, ali ne i ribljim vrstama.[1]
Izvori[uredi | uredi kod]
Vanjske veze[uredi | uredi kod]
- Ülemiste järv (et)