Östhammar

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Östhammar
Panorama grada
Panorama grada
Koordinate: 60°16′N 18°22′E / 60.267°N 18.367°E / 60.267; 18.367
Država  Švedska
pokrajina Uppland
grofovija Uppsala
Općina Östhammar
Površina
 - Urbano područje 3.76 km²[1]
 - Područje utjecaja 1,471.61 km²[1]
Stanovništvo (2010.)
 - Urbano područje 4,534[1]
 - Urbana gustoća 1,205.9 stan. / km²[1]
 - Područje utjecaja 21,373[1]
 - Gustoća područja utjecaja 14.5 stan. / km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Službena stranica www.osthammar
Karta
Östhammar na karti Švedska
Östhammar
Östhammar

Östhammar čita se Esthamar je lučki grad od 4,534 stanovnika[1] na istoku Švedske, on je i administrativni centar istoimene općine od 21,373 stanovnika.[1]

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Östhammar leži u Grofoviji Uppsala, na dnu zaljeva Östhammarsfjärden u regiji Roslagen, udaljen oko 65 km sjeveroistočno od Uppsale.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Ni danas se nezna kad je točno Östhammars nastao, ali se zna da je bio trgovište još od srednjeg vijeka. Svoju prvi povelju o statusu grada dobio je 1368., a drugu revidiranu - 1491.[2]

U vrijeme kad je dobio svoju prvu povelju, izgrađen je i zamak - Östhammarshus, kojeg su 1434. danske vlasti razorile. Grad je bio epicentar Engelbrektove bune. Krajem 15. vijeka zbog uzdizanja morskog dna, njegova luka je postala nedohvatljiva za veće brodove, pa se sva pomorska aktivnost preselila u povezani Öregrund. Uskoro je i status grada preseljen u Öregrund, ali ga je 1539. zatražio nazad i preselio se na bolju lokaciju za luku.

Između 17. i 18. vijeka - Osthammar, je postao poznat po željezu odnosno po proizvodima od kovanog željeza, po kojima je Švedska postala poznata u svijetu. Znanje kovanja specijalno tvrdih i otpornih predmeta u taj kraj donijeli su Valonci, koji su se naselili u Osthammaru i osnovali svoje manufakture privučeni otkrićem velikih količina željezna ruda u nedalekom Bergslagenu.[2]

Östhammar je 1651. izgradio gradsku vijećnicu, ali je 1795. teško stradao u požaru. Kad je zamrla potražnja za željeznom robom, stanovnici su se vratili ribarstvu i pomorstvu.

Znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

U nedalekom selu Alunda nalazi se preko 5000 arheoloških nalazišta. Većina nalaza leži u 140 nekropola iz željeznog doba i datiraju iz vremena oko 500. pne.. Ima i novijih nalaza iz vikinških vremena od 700 do 1100, ali i starijih nalaza iz brončanog doba iz perioda 1800. - 500. pne.[2]

Pobratimski gradovi[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 „Sweden: Uppsala” (engleski). City population. http://www.citypopulation.de/php/sweden-uppsala.php. Pristupljeno 13. 05. 2015. 
  2. 2,0 2,1 2,2 Historia (švedski). Östhammars kommun. http://www.osthammar.se/sv/Kommun-och-Politik/Fakta-om-kommunen/Historia/. Pristupljeno 13. 05. 2015. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]