Ópata

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Ópata, grupa plemena Taracahitian Indijanaca iz sjeverozapadnog Meksika, Sonora. Teritorij ovih izuzetno ratobornih Indijanaca prostirao se u vrijeme dolaska Španjolaca uz obale rijeke Sonora i do između Río Bavispe, a zalazili su se u južnu Arizonu, gdje su ratovali sa Apačima. U borbi su se koristili otrovnim strelicama, ratnim toljagama i kopljima. Španjolski misionari pokrstili su ih u ranom 17. stoljeću. Ópate su napredni ratari koji irigaciju, i sprovode je u područjima gdje je to potrebno. Glavne kulture su im kukuruz, grah, čili-papričice i drugo.

Slično kao i Tarahumare, poznati su kao trkači na duge staze. Među njima su postojale i misije Aconchi, Arizpe (Arispe) i Guepavérachi. U novije vrijeme preostalo ih je oko 300. Plemena Batuc i Nacosura koja su govorila vlastitim dijalektima pripadaju užoj grupi Ópata Teguima.

Ime[uredi - уреди | uredi izvor]

Ime Ópata znači "gente hostil", "enemigos" ('neprijateljsaki narod', 'neprijatelji').

Plemena[uredi - уреди | uredi izvor]

Opata vlastiti ijele se na 3 glavne skupine, viz.[1]:

Pleme <u>Eudeve</u> na jugu Ópata teritorija njihov su ogranak. Za Indijance <u>Jova</u> sa gornje Río Yaqui, koji su imali sela Bacaniyagua, Baipoa ili Baypon, Natora, Oparrapa, Orasaqui, Sereba, i Setasura, neki drže (Manuel Orozco y Berra) da također pripadaju Ópate, Swanton ih smatra tek srodnima.

Povezano[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]