Ágnes Heller

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ágnes Heller
Ágnes Heller
Rođenje12. 5. 1929. (1929-05-12) (dob: 94)

Ágnes Heller (* 12. 5. 1929. Budimpešta/Mađarska) je značajna filozofkinja dvadesetog vijeka.

Biografija[uredi | uredi kod]

Agnes Heler je rođena 1929. godine u Budimpešti, kao kćerka jevrejskih roditelja. Njen otac i mnogi članovi porodice postaju žrtve nacističkog terora protiv jevreja tokom drugog svjetskog rata. Njoj i njenoj majci uspijeva u više navrata, djelimično srećom, djelimično pravovremenim skrivanjem i bijegom, izbjegavanje deportacije.

Posle mature, 1947. upisuje fiziku i hemiju na univerzitetu u Budimpešti, ubrzo zatim, pod utiscima predavanja Georga Lukača, mijenja smjer i počinje studirati filozofiju. 1955. doktorira na katedri za filozofiju i postaje lukačev asistent.

Posle dugogodišnjih političkih represalija u Mađarskoj, 1977. godine Heler emigrira u Australiju gdje, 1978. godine na Le Trobe univerzitetu u Melburnu, postaje profesor sociologije, gdje ostaje do 1983.. Kao nasljednica Hane Arent, 1986. godine se zapošljava na katedri za filozofiju na Novoj školi za socijalna istraživanja u Njujorku.

Posle penzionisanja, živi u Budimpešti i u Njujorku.

Priznanja[uredi | uredi kod]

  • 1981. Lesing - nagrada grada Hamburga
  • 1995. Hana-Arent - nagrada grada Bremena
  • 1995. Seheni - nacionalno priznanje Mađarske
  • 1996. Počasni doktor univerziteta "La Trob" iz Melburna
  • 1997. Počasni doktor univerziteta Buenos Aires

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Alltag und Geschichte - Zur sozialistischen Gesellschaftslehre. Neuwied: Luchterhand,} - 1970.
  • Das Alltagsleben. Versuch einer Erklärung der individuellen Reproduktion. Edition Suhrkamp Band 805. Herausgegeben und eingeleitet von Hans Joas. Frankfurt: Suhrkamp,} - 1978.
  • Theorie der Gefühle. Hamburg: VSA,} - 1980.
  • Der Mensch der Renaissance. Aus dem Ungarischen von Hans-Henning Paetzke. Frankfurt/M: Suhrkamp,} - 1988.
  • Ist die Moderne lebensfähig? Frankfurt/M.: Campus,} - 1995.
  • Der Affe auf dem Fahrrad: Eine Lebensgeschichte. Bearbeitet von János Köbányai. Aus dem Ungarischen von Christian Polzin & Irene Rübbert. Berlin, Wien: Philo} - 1999.
  • Die Auferstehung des jüdischen Jesus. Aus dem Ungarischen von Christina Kunze. Berlin, Wien: Philo,} - 2002.


Vanjske veze[uredi | uredi kod]