Razgovor:Srpskohrvatski jezik
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretragu
| Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Srpskohrvatski jezik. | |||
|---|---|---|---|
| |||
 Arhive |
| 1, 2, 3, 4 |
Jugoslavenski jezik[uredi kod]
Jugoslavenski/Jugoslovenski jezik je pravi naziv za jezik sviju Jugoslavena. Bosanci, Hrvati, Srbi i Crnogorci, i Makedonci, i Sloveni imaju pravo da doprinose tom jeziku kako bi se učvrstilo bratstvo i jedinstvo svih naroda bivše Jugoslavije. Ovaj naziv "srpskohrvatski" ili "hrvatskosrpski" je van pameti da se upotrijebi kao zvanični naziv jezika koji se samo fokusira na Srbe i Hrvate, a ne za sve Jugoslavene. Iako je u 19. stoljeću jezik bio nastao po dogovoru između Srba i Hrvata kako bi se očvrstilo jedinstvo i uklonila mržnja između Hrvata i Srba, naziv jezika se trebao promijeniti za vrijeme Tita pogotovo što Tito nije podržavao nacionalizam i što je monarhistička Jugoslavija zloupotrijebila taj jezik u korist lojalista Velike Srbije što je praktično nemoralno!
Ja kao pošteni Jugoslaven, smatram da naziv "Jugoslavenski" može da uključuje sve narode bez ikakvog oblika diskriminacije na nacionalnoj, etničkoj i vjeroispovjesnoj osnovi. – AustroHungarian1867 (razgovor) 11:32, 16 april 2023 (CEST)
- @AustroHungarian1867: Dobro došli! Naziv „srpskohrvatski” nastao je spajanjem dve varijante – srpske i hrvatske. To, međutim, ne znači da su ostale varijante isključene, nego da termin pokriva širok dijalekatski sustav, od istočne do zapadne varijante. Priče o zloupotebi jezika „u korist lojalista Velike Srbije” ne piju vodu jer je zajednički jezik doneo pregršt kroatizama koji se svakodnevno upotrebljavaju u srpskoj varijanti. Slovenski i makedonski jezik ne pripadaju srpskohrvatskom policentričnome makrojeziku iako je kroz istoriju bilo pokušaja da se spajanje dogodi (v. Ustav iz 1921). Wikipedija nije diskusioni forum. Ne vidim argumente za promjenu naziva članka. – Aca (razgovor) 12:06, 16 april 2023 (CEST)
- Ovo o čemu Aca govori spominje se u citatu gđe Kordić na vrhu odjeljka #Sadašnja situacija. Istinabog, "srpskohrvatski" nikako nije najbolje promišljeni naziv i nažalost nitko nije uzeo inicijativu da mu da bolje ime. Da su ga imenovali "jugoslavenski" 1) ne bi preživio raspad Jugoslavije 2) Jugoslavija je imala 3 južnoslavenska jezika 3) "jugoslavenski" i "južnoslavenski" su sinonimi koji su u ono doba prije Jugoslavije zapravo značili istu stvar; "jugoslavenski" je ono što danas jest "južnoslavenski". Čak i najoptimalnija opcija koja bi po meni bila "štokavski", ne bi bila bez problema, jer npr. bjeloruski isto koristi "što" i ruski sličnog odzvuka "čto". Što se tiče promjene naziva članka, prednost imaju najčešći nazivi, što je u slučaju ovog jezika još uvijek "srpskohrvatski". – Vipz (razgovor) 13:57, 16 april 2023 (CEST)
- @Vipz: Naziv štokavski ne bi bio baš dobra opcija jer kao što si spomenuo, riječ "što" koriste i ostali slavenski jezici van prostora bivše Jugoslavije. Nije da sada treba spojiti i ostale slavenske jezike zbog riječi "što", ali bi bilo apsurdno da se zajednički jezik Bosanaca, Hrvata, Srba i Crnogoraca koji se definitivno mogu sporazumijeti jer su im riječnici mal' te ne gotovo isti, zove "štokavski" i to upravo zbog same te riječi. Također bih se u potpunosti razumio sa suradnikom @Aca sa sinonimima "jugoslavenski" i "južnoslavenski", ali evo stvari.
- Po logici, ako stanovnik Jugoslavije se zove Jugoslaven, onda čemu to da se jezik zove srpskohrvatski? Pa zar ne bi trebalo Jugoslavene onda zvati "Srbohrvate" ili "Hrvatosrbe"? Također bi bilo isto za taj štokavski jer bi naziv stanovnika onda bio "Štokavac" što bi bilo još više apsurdno i pomalo pežorativno kod nas Jugoslavena. Za sad, svi smo ovdje negdje upravu i mislim da je ovo točka za našu debatu. -- AustroHungarian1867 (razgovor) 19:48, 16 april 2023 (CEST)
- "Srbohrvati" je zapravo bio koncept onog doba koji je pogrešno podrazumijevao da se jezik mora poistovijećivati s nacijom. – Vipz (razgovor) 20:01, 16 april 2023 (CEST)
- A da ne kažemo da se u dijelu članka, "Kritika" spominje zloupotreba naziva i to ni od koga drugog nego velikosrpskih nacionalista (ili Četnika) koji su iskoristili Marjanovićev koncept "Srbohrvata" i preveli ga u "Srbe" sa glupom izjavom da "Hrvati koji govore štokavštinom su Srbi". E to dragi @Vipz je čisti balkanski stereotip kada je u pitanju koncept makronaroda koji je praktično moguć jer četiri naroda govore isti jezik, a politički zbog nacionalizma, fašizma i šovinizma je opredijeljen da ga što više unište sa svojim izmišljotinama.
- Srbi samo za Srbiju i srpski jezik!
- Hrvati samo za Hrvatsku i hrvatski jezik!
- Bosanci samo za Bosnu i bosanski jezik!
- Crnogorci samo da budu ponosni sa slovima Sj i Zj (meko Š i Ž)!
- Kakva nam je ovo generacija? -- AustroHungarian1867 (razgovor) 20:25, 16 april 2023 (CEST)
- A da ne kažemo da se u dijelu članka, "Kritika" spominje zloupotreba naziva i to ni od koga drugog nego velikosrpskih nacionalista (ili Četnika) koji su iskoristili Marjanovićev koncept "Srbohrvata" i preveli ga u "Srbe" sa glupom izjavom da "Hrvati koji govore štokavštinom su Srbi". E to dragi @Vipz je čisti balkanski stereotip kada je u pitanju koncept makronaroda koji je praktično moguć jer četiri naroda govore isti jezik, a politički zbog nacionalizma, fašizma i šovinizma je opredijeljen da ga što više unište sa svojim izmišljotinama.
- "Srbohrvati" je zapravo bio koncept onog doba koji je pogrešno podrazumijevao da se jezik mora poistovijećivati s nacijom. – Vipz (razgovor) 20:01, 16 april 2023 (CEST)
- Ovo o čemu Aca govori spominje se u citatu gđe Kordić na vrhu odjeljka #Sadašnja situacija. Istinabog, "srpskohrvatski" nikako nije najbolje promišljeni naziv i nažalost nitko nije uzeo inicijativu da mu da bolje ime. Da su ga imenovali "jugoslavenski" 1) ne bi preživio raspad Jugoslavije 2) Jugoslavija je imala 3 južnoslavenska jezika 3) "jugoslavenski" i "južnoslavenski" su sinonimi koji su u ono doba prije Jugoslavije zapravo značili istu stvar; "jugoslavenski" je ono što danas jest "južnoslavenski". Čak i najoptimalnija opcija koja bi po meni bila "štokavski", ne bi bila bez problema, jer npr. bjeloruski isto koristi "što" i ruski sličnog odzvuka "čto". Što se tiče promjene naziva članka, prednost imaju najčešći nazivi, što je u slučaju ovog jezika još uvijek "srpskohrvatski". – Vipz (razgovor) 13:57, 16 april 2023 (CEST)