Angstrem (jedinica)
Angstrem (latinicom angstrom, angström, ili ångström) (Simbol Å) je jedinica van SI sistema koja se koristi za izražavanje rastojanja i fizičkih veličina kao što su veličina atoma, dužina hemijske veze i talasna dužina svetlosti.[1]
Definicija[uredi | uredi kod]
Na primer, radijus atoma se kreće u opsegu od 0,5 Å (atom vodonika) do 3,8 Å (atom uranijuma).
Poreklo[uredi | uredi kod]
Angstrem je nazvan po Švedskom fizičaru Andersu Angstremu (Anders Jonas Ångström, (1814–1874)) jednom od osnivača moderne spektroskopije.
Istorija[uredi | uredi kod]
Od 1927. do 1960. angstrem je bio sekundarna jedinica dužine koja je korišćena u spektroskopiji a koja je definisana nezavisno od metra, koji je još uvek bio definisan preko fizičkog prototipa. Godine 1960. sam metar je predefinisan preko spektroskopskih parametara što je učinilo angstrem zastarelim.
Reference[uredi | uredi kod]
- ↑ Thompson, A.; Taylor, B. N (5 October 2010). „B.8 Factors for Units Listed Alphabetically”. NIST Guide to the SI. NIST. Pristupljeno 21 September 2011.