Zvonimir Skerl
Zvonimir Skerl | |
|---|---|
| Lični podaci | |
| Ime po rođenju | Zvonimir Skerl |
| Datum rođenja | 21. svibnja 1934. |
| Mjesto rođenja | Zagreb, |
| Datum smrti | 22. siječnja 2009. |
| Zanimanje | dirigent, tekstopisac, skladatelj, aranžer, pijanist, trombonist |
| Muzički rad | |
| Žanr | jazz, narodna glazba |
| Instrument | glasovir, trombon |
Zvonimir Skerl (Zagreb, 21. svibnja 1934. - Beograd, 22. siječnja 2009.) je bio vrhunski jazzer, skladatelj, dirigent, pijanist, trombonist i glazbeni aranžer, vođa „Big benda“ „Radio televizije Beograd“. Rođenjem je Zagrepčanin. U Beograd je došao 1960. i zasnovao obitelj sa Julkom Bajloni, sa kojom ima troje djece i tri unuka.
Jedno je od ključnih imena jazz scene u Srbiji. Zabavni orkestar Radio Beograda osnovan 1948. godine prerasti će 1954., kada ga budu napustili gudači, u Džez orkestar Radio Beograda. Godinama poslije Zvonimir Skerl je, zajedno s Vojislavom Simićem, imao značajnu ulogu u vođenju tog orkestra. Bio je šef-dirigent tog orkestra u razdoblju 1984.-1999. kada se povlači s javne scene. Skerl je bio jedan od autora koji su se istakli pisanjem glazbe za male sastave ili velike orkestre.
Najveći osobni doprinos maestro Zvonimir Skerl jugoslavenskoj i srpskoj zabavnoj i pop glazbi dao je kao aranžer i producent ogromnog broja pjesama različitih autora, od kojih su mnogi postali hitovi i evergrini. Aranžerski rukopis karakteriziraju mu bogatstvo zvuka i boja, istodobno 'prozračnost' i pjevnost. Jedan je od najboljih aranžera u zabavnoj i pop glazbi u tadašnjoj Jugoslaviji i, vjerojatno, najbolji u Srbiji, posebice '70.-ih i u prvoj polovini '80.-ih godina. Kao aranžer dao je vizuru najvećem broju pjesama srpskog hitmejkera Aleksandra Ace Koraća. Pjesme s aranžerskim potpisom Zvonimira Skerla, raznih autora melodije i stihova, lansirali su mnogi od najistaknutijih imena tadašnje jugoslavenske muzičke scene, primjerice Nada Knežević, Beti Đorđević, Lola Novaković, Boba Stefanović, Dalibor Brun, Bisera Veletanlić, Ivica Šerfezi, Dragan Antić, Maja Odžaklievska, Doris Dragović i mnogi drugi.
Zaslužan je i za narodnu glazbu. Napisao je nekoliko nezaboravnih i nenadiđenih aranžmana za pjesme Tome Zdravkovića, od kojih su najpoznatije „Dotako sam dno života“ i „Za Ljiljanu“.
U tri navrata (1974, 1982. i 1992.) dirigirao je orkestrima na Natjecanjima za pjesmu Eurovizije.
Zvonimir Skerl nosilac je posebnog priznanja Ministarstva kulture Republike Srbije, za vrhunski doprinos kulturi zemlje.
Hrvatskoj i srpskoj javnosti ostao je malo poznat.
Pojavio se na TV-filmu Sastanak muzičara - Jam session (1968.) i dokumentarnom filmu Uvek truba - od buđenja do povečerja (1974).
Diskografija[uredi | uredi kod]
- Jazz Orkestar radio-televizije Beograd Sa Gostima (PGP RTB 1978, kompozicije A1 i C1 napisao je Zvonimir Skerl)
- Džez Orkestar RTB* / Revijski Orkestar RTB – Po šumama i gorama (PGP RTB 1980, kompozicije A1, A3, A5, B1, B3, B5, B6 aranžirao i dirigovao Zvonimir Skerl)
- Zvonimir Skerl: Blues (LP, PGP RTB 1983)