Zlatarevo zlato

Izvor: Wikipedia

Zlatarovo zlato (poznatije kao Zlatarevo zlato), prvi je roman Augusta Šenoe (1838.-1881.) napisan 1871. To je ujedno i prvi hrvatski povijesni roman, koji govori o zagrebačkoj povijesti XVI. stoljeća (nakon Gupčeve Seljačke bune).

Baziran na povijesnim činjenicama, predstavlja sliku života u Hrvatskoj, posebice u Zagrebu. U njemu je Šenoa dao čitavu galeriju osoba - plemiće, svećenstvo i građanstvo. Okosnicu romana čine vječiti sukobi plemstva, koje propada, i građanstva koje polako prodire i preuzima ključne pozicije.

Likovi[uredi - уреди]

Pisac nam pokušava opisom (izgleda) i karakterizacijom likova prikazati da "nije zlato sve što sja" i da odjeća ne čini čovjeka. Dobri lik, Magda, je opisana kao neprivlačna, čak ružna, ali dobra žena, dok je Klara Grubarova fatalna ljepotica, ali zla i iskvarena do srži.

Obitelj Krupić

  • Petar Krupić zagrebački je zlatar. Nije bogat, ali nije ni siromašan. Žena mu je umrla, ali mu je zato ostavila prekrasnu kćer Doru koju on naprosto obožava. Dobar je čovjek, pošten, plemenit i sve bi učinio za svoju kćer jedinicu.
  • Dora Krupićeva kći je zagrebačkog zlatara Petra Krupića, a ujedno je i glavni lik Zlatarova zlata. Ona je dobra, poslušna, plemenita, vrijedna, marljiva i prelijepa djevojka, možda čak i naivna. Voli svog oca i kumu Magdu i pomaže im. Zaljubljuje se u Pavla Gregorijanca. Nažalost, iako je njihova ljubav bila veoma jaka, ne uspijeva pobijediti zlo. Dora biva otrovana od Grge Čokolina, koji ju je otrovao zbog njene neuzvraćene ljubavi prema njemu, ali i zbog osvete jer se nije htjela udati za njega te ga je tako osramotila. Ona je zapravo to "zlatarovo zlato".

Obitelj Gregorijanec:

  • Stjepko Gregorijanec je gospodar Medvedgradski i zakleti protivnik Zagreba i Zagrepčana. Ima tri sina (Niko, Pavao i Jerko kojeg je imao sa svojom sluškinjom koju je nakon što je saznao da je trudna, potjerao sa svog dvora) i ženu. Tijekom radnje Zlatarevog zlata, postaje zao i pohlepan. U naletu bijesa ubija svoju ženu, Martu. Sviđa mu se Dora Krupićeva, iako zna da su ona i njegov sin Pavle zaljubljeni. Stjepko ne odobrava njihovu vezu te traži da se Dora otme. Napada Zagrepčane, krade ih i pali kuće. I on je djelomično kriv za Dorinu tragičnu smrt. Na kraju, na samrti, priznaje da se kaje i od sinova traži oprost svojih grijeha. No, prekasno, jer je već učinio previše zla.
  • Marta Gregorijančeva je žena Stjepka Gregorijanca
  • Pavao Gregorijanec je zaljubljen u Doru otkad ju je prvi put vidio, i iako je njihova ljubav bila velika, on nije mogao spriječiti sva zla što su joj se dogodila.
  • Niko Gregorijanec je Stjepkov sin. Oženio se Ankom i sa njom ima kćerku.
  • Anka Gregorijančeva
  • Jerko Gregorijanec je tajanstveni dobročinitelj. Potajno je zaljubljen u Doru. On je i Stjepkov sin, no to otkriva tek na kraju romana. Jerko ne može biti sretan pa svojim dobrim ali tajnovitim djelima pomaže Dori i Pavlu da obrane svoju ljubav.

Ostali likovi:

  • Magda "paprenjarka" starica koja je na Trgu sv. Marka prodavala svijeće i paprenjake. Bila je Dorina kuma koja ju je pomagala odgajati. Savjetovala je njezinog oca da odbije Grginu prosidbu. Za osvetu, Grga ju je prevario i prijavio sudu. Na kraju romana, Magda umire od tuge na Dorinom grobu.
  • Grga Čokolin je intrigant, i njegova je uloga u romanu da zapleće radnju i čini je zanimljivijom. On je ružan, pohlepan, zao i pomalo bezosjećajan čovjek. Nakon što Dora odbije njegovu prosidbu, odlučuje joj se osvetiti na razne načine. Dok je Stjepko palio i uništavao Zagreb, Grga se pretvarao da je ranjeni vojnik i tražio od Dore čašu vode. No, on je otrovao vodu, koju je Dora popila, te je Dora umrla. Grga biva ubijen u potjeri.
  • Klara Grubarova (kasnije Ungnadova) je fatalna žena. Lijepa je i navikla da dobije sve što poželi, a u svojim ciljevima ne preza ni pred čime. Odlučna je u namjeri da osvoji Pavla, iako se ona njemu uopće ne sviđa. Kasnije se udaje za bana Ungnada, no ne zbog ljubavi nego zato da ne bi bila izbačena iz Samobora. Na kraju romana Klara poludi.
  • ban Ungnad
  • Franjo Aranbas
  • Đuro Zrinjski

Radnja[uredi - уреди]

Roman Zlatarovo zlato podijeljen je na 26 poglavlja.

Prema temi on je povijesni roman, ali ima dvije fabule povijesnu (sukob Gregorijanaca i Zagrepčana) i ljubavnu (ljubav između plemca Pavla Gregorijanca i građanke Dore) .

Šenoa uvodi latinski jezik u roman kako bi što više približio čitatelja povijesnom dijelu romana.