Zaporožje
Zaporožje
Запоро́жье | |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Koordinate: 47°50′N 35°10′E / 47.833°N 35.167°E | |||
| Država |  Ukrajina
| ||
| Oblast | Zaporiška oblast | ||
| Vlast | |||
| - Gradonačelnik | Aleksandar Sin | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 334 km² | ||
| Visina | 169 | ||
| Stanovništvo (2013.) | |||
| - Grad | 770 672 [1] | ||
| Vremenska zona | EEST (UTC+2) | ||
| - Ljeto (DST) | UTC+2 (UTC+3) | ||
| Poštanski broj | 69xxx | ||
| Pozivni broj | +380 61(2) | ||
| Službene stranice www.meria | |||
| Karta | |||
  Zaporožje | |||
.svg){kind=small}
Zaporožje ili Zaporižja kakvo je danas njegovo službeno njegovo ime (ukrajinski: Запорі́жжя, ruski: Запоро́жье) je glavni grad i najveći grad Zaporiške oblasti od 770 672 stanovnika.[1]
I Zaporožje je jedan od nekad snažnih industrijskih gradova Ukrajine kojima pada broj stanovnika, jer je 2001. imao 817.882 stanovnika.[1]
Sve do 1921. grad se zvao Aleksandrovsk[2], tad mu je promjenjeno ime prema legendarnim Zaporoškim kozacima koji su pored grada imali svoj centar u 17. vijeku.
Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]
Zaporožje leži na jugoistoku Ukrajine, u donjem toku rijeke Dnjepar, nešto niže od nekadašnjih brzaka.[2]
Grad se rastegao nekoliko desetaka kilometara duž Dnjepra, a veliki pojasi zelenila odvajaju industrijske i stambene kvartove.[2]
Historija[uredi | uredi kod]
Historija grada počela je 1770. kad je izgrađena utvrda Aleksandrovsk koja je trebala štititi tadašnje granice Ruskog Carstva od Zaporoških kozaka, čije je sjedište bilo na obližnjem otoku Hortica.[2] Uz utvrdu je izraslo naselje koje postalo grad 1806., veliki skok u napretku grada bio je dolazak željeznice 1870. jer se odtad Aleksandrovsk razvio kao važni transportni centar za željeznički i riječni prijevoz.[2]
Grad je pretrpio velika razaranja nakon Oktobarske revolucije za građanskog rata od 1917. - 1920., ali je njegovo stanje znatno poboljšano gradnjom Dnjeparske hidroelektrane od 1927. - 1932., koja je u to vrijeme bila najveća na svijetu.[2] Ona je za Drugog svjetskog rata dva puta razarana, ali je naknadno obnovljena i modernizirana.[2]
Na temelju energije te hidroelektrane, izgrađena je snažna metalurška industrija [2]
Obrazovanje, kultura i sport[uredi | uredi kod]
Postoje nastavničkim, farmaceutska i stroj za izgradnju instituta.
Zaporožje je grad brojne obrazovnih institucija, ima brojne fakultete i institute. On je i grad brojnih kulturnih institucija, u kom djeluje nekoliko teatara, muzeja i filharmonija i [2]
U Zaporožju djeluje jedan profesionalni nogometni klub - Metalurg koji se natječe u Ukrajinskoj prvoj ligi.
Privreda i transport[uredi | uredi kod]
Zaporožje je grad snažne teške industrije, u gradu djeluje velika čeličana Zaporizhstal, koja ima najveću valjaonicu u Ukrajini<ref name=brit/, pored tog poznata je i tvornica Auto ZAZ koja proizvodi automobile (nekad slavni Zaporožac) i tvornica avionskih i helikopterskih motora Motor Sič.
Koks kao nusproizvod metalurgije koristi se u kemijskoj industriji a proizvode se i električni uređaji.<ref name=brit/
Zaporožje je velika riječna luka i važno željezničko čvorište. Grad ima i međunarodni aerodrom (IATA: OZH, ICAO: UKDE) sa stalnim linijama za Kijev i Moskvu.
Gradovi prijatelji[uredi | uredi kod]
Izvori[uredi | uredi kod]
Vanjske veze[uredi | uredi kod]
- Službene stranice grada Arhivirano 2011-03-13 na Wayback Machine-u (uk)
- Zaporizhzhya na portalu Encyclopædia Britannica (en)