Zapadna Xia
„Xi Xia” preusmjerava ovdje. Za kineskog vojskovođu čije se ime može transliterirati kao Xi Xia, v. Xi Qia.
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||
 | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| DREVNA | |||||||
| 3 Suverena & 5 Careva | |||||||
| Dinastija Xia 2100–1600 pne. | |||||||
| Dinastija Shang 1600–1046 pne. | |||||||
| Dinastija Zhou 1045–256 pne. | |||||||
| Zapadni Zhou | |||||||
| Istočni Zhou | |||||||
| Period Proljeća i Jeseni | |||||||
| Period Zaraćenih država | |||||||
| CARSKA | |||||||
| Dinastija Qin 221 pne.–206 pne. | |||||||
| Dinastija Han 206 pne.–220 n.e. | |||||||
| Zapadni Han | |||||||
| Dinastija Xin | |||||||
| Istočni Han | |||||||
| Tri kraljevstva 220–280 | |||||||
| Wei, Shu & Wu | |||||||
| Dinastija Jin 265–420 | |||||||
| Zapadni Jin | 16 kraljevstava 304–439 | ||||||
| Istočni Jin | |||||||
| Južne & Sjeverne dinastije 420–589 | |||||||
| Dinastija Sui 581–618 | |||||||
| Dinastija Tang 618–907 | |||||||
| ( Drugi Zhou 690–705 ) | |||||||
| 5 dinastija & 10 kraljevstava 907–960 |
Dinastija Liao 907–1125 | ||||||
| Dinastija Song 960–1279 |
|||||||
| Sjeverni Song | Z. Xia | ||||||
| Južni Song | Jin | ||||||
| Dinastija Yuan 1271–1368 | |||||||
| Dinastija Ming 1368–1644 | |||||||
| Dinastija Qing 1644–1911 | |||||||
| MODERNA | |||||||
| Republika Kina 1912–1949 | |||||||
| Narodna Republika Kina 1949– |
Republika Kina (Tajvan) 1945– | ||||||
Dinastija Zapadna Xia (kineski: 西夏; pinyin: Xī Xià; Wade-Giles: Hsi Hsia; doslovno "Zapadna Xia") ili Tangutsko Carstvo, među Tangutima i Tibetancima poznato kao Minyak.[1] je bila država koja je postojala od 1038. do 1227. na području sjeverozapadne Kine, odnosno današnjih provincija Ningxia, Gansu, istočni Qinghai, sjeverni Shaanxi, sjeveroistčni Xinjiang, jugozapdne Unutrašnje Mongolije i južne Vanjske Mongolije, pri čemu je imala površinu od oko 800.000 kvadratnih kilometara.[2][3][4] Poznata je po tome što su je na izuzetno brutalan način uništili Mongoli pri čemu su razoreni svi njeni gradovi i spaljeni svi tekstovi. Zbog toga je njeno osnivanje i postojanje dugo vremena bilo predmetom historijskih kontroverzi sve dok u moderno doba nije potvrđeno arheološkim i drugim istraživanjima.
Zbog svog položaja na trgovačkim rutama između Sjeverne Kine i Centralne Azije - tzv. Hexi koridoru - Zapadna Xia je bila u prilici uživati kulturne blagodati svojih susjeda, te je imala značajna dostignuća na polju književnosti. umjetnosti, muzike i arhitekture.[5] Uspješan otpor suparničkim državama i dinastijama kao što su Liao, Song i Jin se tumači uspješnom vojnom organizacijom ali i inovacijama među kojim se ponekad spominje i vatreno oružje.[6]
Vladari[uredi | uredi kod]
| Hramsko ime | Posthumno ime | Lično ime | Datumi vladavine |
|---|---|---|---|
| Jǐngzōng 景宗 | Wǔlièdì 武烈帝 | Lǐ Yuánhào 李元昊 | 1038–1048 |
| Yìzōng 毅宗 | Zhāoyīngdì 昭英帝 | Lǐ Liàngzuò 李諒祚 | 1048–1067 |
| Huìzōng 惠宗 | Kāngjìngdì 康靖帝 | Lǐ Bǐngcháng 李秉常 | 1067–1086 |
| Chóngzōng 崇宗 | Shèngwéndì 聖文帝 | Lǐ Qiánshùn 李乾順 | 1086–1139 |
| Rénzōng 仁宗 | Shèngzhēndì 聖禎帝 | Lǐ Rénxiào 李仁孝 | 1139–1193 |
| Huánzōng 桓宗 | Zhāojiǎndì 昭簡帝 | Lǐ Chúnyòu 李純佑 | 1193–1206 |
| Xiāngzōng 襄宗 | Jìngmùdì 敬穆帝 | Lǐ Ānquán 李安全 | 1206–1211 |
| Shénzōng 神宗 | Yīngwéndì 英文帝 | Lǐ Zūnxū 李遵頊 | 1211–1223 |
| Xiànzōng 獻宗 | none | Lǐ Déwàng 李德旺 | 1223–1226 |
| Mòdì 末帝 | none | Lǐ Xiàn 李晛 | 1226–1227 |
Povezano[uredi | uredi kod]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ Stein (1972), pp. 70–71.
- ↑ Wang, Tianshun [王天顺] (1993). Xixia zhan shi [The Battle History of Western Xia] 西夏战史. Yinchuan [银川], Ningxia ren min chu ban she [Ningxia People's Press] 宁夏人民出版社.
- ↑ Bian, Ren [边人] (2005). Xixia: xiao shi zai li shi ji yi zhong de guo du [Western Xia: the kingdom lost in historical memories] 西夏: 消逝在历史记忆中的国度. Beijing [北京], Wai wen chu ban she [Foreign Language Press] 外文出版社.
- ↑ Li, Fanwen [李范文] (2005). Xixia tong shi [Comprehensive History of Western Xia] 西夏通史. Beijing [北京] and Yinchuan [银川], Ren min chu ban she [People's Press] 人民出版社; Ningxia ren min chu ban she [Ningxia People's Press] 宁夏人民出版社.
- ↑ Zhao, Yanlong [赵彦龙] (2005). "Qian tan xi xia gong wen wen feng yu gong wen zai ti [A brief discussion on the writing style in official documents and documental carrier] 浅谈西夏公文文风与公文载体." Xibei min zu yan jiu [Northwest Nationalities Research] 西北民族研究 45(2): 78-84.
- ↑ Qin, Wenzhong [秦文忠], Zhou Haitao [周海涛] and Qin Ling [秦岭] (1998). "Xixia jun shi ti yu yu ke xue ji shu [The military sports, science and technology of West Xia] 西夏军事体育与科学技术." Ningxia da xue xue bao [Journal of Ningxia University] 宁夏大学学报 79 (2): 48-50.
Literatura[uredi | uredi kod]
- Dorje, Gyurme (1999). Footprint Tibet Handbook with Bhutan. 2nd Edition. Footprint Handbooks, Bath, England. ISBN 1-900949-33-4.
- Leffman, David, et al. (2005). The Rough Guide to China. 4th Edition. Rough Guides, New York, London, Delhi. ISBN 978-1-84353-479-2.
- Kwanten, Luc. "Chingis Kan's Conquest of Tibet, Myth or Reality". Journal of Asian History 8.1 (1974): 17–23.
- Ferenczy, Mary: "The Formation of Tangut Statehood as Seen by Chinese Historiographers". In: Louis Ligeti (editor): Tibetan and Buddhist Studies Commemorating the 200th Anniversary of the Birth of Alexander Csoma de Körös. Vol. 1, Akadémiai Kiadó, Budapest 1984, ISBN 963-05-3902-0, p. 241–249.
- Stein, R. A. (1972). Tibetan Civilization. Faber and Faber. London and Stanford University Press. ISBN 0-8047-0806-1 (cloth); ISBN 0-8047-0901-7 (paper).
