Zabrana pušenja
Zabrana pušenja ograničava paljenje (izgaranje) duhana na određenim mjestima.
Utjecaj duhanskog dima na organizam[uredi | uredi kod]
Za pedesetak sastojaka duhanskog dima dokazano je da imaju kancerogeno djelovanje.
Prema podacima iz Programa prevencije kroničnih nezaraznih bolesti Regionalnog ureda za Europu Svjetske zdravstvene organizacije, u povećanoj smrtnosti pušača najveći je udio bolesti srca i krvnih žila, a od toga se trećina odnosi na koronarnu bolest. Pušenje udvostručuje rizik od umiranja zbog bolesti srca i krvnih žila, a 30 do 40% svih smrti od koronarne bolesti povezuje se s pušenjem.
Za pedesetak sastojaka duhanskog dima, pretežito iz katrana, dokazano je da imaju karcinogeno djelovanje. Danas se smatra da je pušenje glavni rizični čimbenik za razvoj raka bronha i pluća, grkljana, ždrijela, usne šupljine, jednjaka, bubrega, mokraćnoga mjehura, gušterače, a i rak vrata maternice i neki oblici leukemije češći su u osoba koje puše.[1] Pritom je sasvim svejedno je li riječ o aktivnom ili pasivnom pušaču.[2] U bolesnika s astmom pasivno pušenje izaziva nelagodu, pa i izravno astmatični napad, a kod dojenčadi i male djece dovodi do učestalijeg bronhitisa, upale pluća, astme, drugih bolesti dišnog sustava i smanjene plućne funkcije te akutne i kronične upale srednjeg uha. U trudnica koje puše, ugljikov monoksid smanjuje opskrbu ploda kisikom, što nosi rizik za razvoj čeda. Stoga one češće rađaju djecu male porođajne težine, a i iznenadna smrt dojenčeta češća je u djece izložene pasivnom pušenju.[3]
Mjere sprječavanja i suzbijanja pušenja[uredi | uredi kod]
Kardiovaskularne bolesti, maligne bolesti i bolesti respiratornog sustava značajno su zastupljene i u morbiditetnoj slici Hrvatske. U uzrocima bolničkog liječenja 2005. godine zastupljene su s 36,2%, a u dijagnozama zabilježenim u djelatnosti opće medicine s 37,2%.
Sve ovo ističe značenje pušenja kao glavnog izbježivog rizičnog čimbenika za zdravlje i potrebu intenziviranja provođenja mjera sprječavanja i suzbijanja pušenja.
Prema Europskoj strategiji za nadzor nad duhanom (SZO 2002.) treba provoditi:
- mjere za smanjenje potražnje duhana,
- mjere za smanjenje opskrbe duhanskim proizvodima,
- monitoring, evaluaciju i izvješćivanje o korištenju duhana i politici nadzora nad duhanom,
- jačati međunarodnu suradnju na ovom području.
Mjere za smanjenje potražnje duhana uključuju u okviru porezne politike povećanje poreznih stopa, a time i cijena duhanskih proizvoda, što izravno utječe na smanjenje potrošnje duhana, osobito u mladih; zaštitu nepušača, posebice djece, od duhanskog dima iz okoliša uz osiguranje radnih i javnih prostora bez duhanskog dima; zabranu svih oblika direktnog i indirektnog reklamiranja duhanskih proizvoda uključujući promociju i sponzorstva; trajno informiranje stanovništva i provođenje edukacijskih programa usmjerenih sprečavanju i suzbijanju pušenja; osiguranje stručne medicinske i psihološke pomoći onima koji žele prestati pušiti; nadzor nad toksičnim i kancerogenim tvarima u duhanskim proizvodima i pravilno informiranje stanovništva o njihovom sadržaju uključujući zdravstvena upozorenja i zabranu upotrebe naziva koji asociraju da se radi o manje štetnim proizvodima.
Mjere za smanjenje opskrbe duhanskim proizvodima obuhvaćaju sprečavanje krijumčarenja duhanskih proizvoda; zabranu prodaje duhanskih proizvoda maloljetnim osobama, zabranu prodaje putem automata, displeja u samoposluživanjima, elektronske prodaje itd; uz licenciranje trgovaca i poticanje alternativnih aktivnosti umjesto proizvodnje duhana te postupni prijelaz davanja poticaja za druge kulture.
Najuspješnije nacionalne strategije nadzora nad duhanom pokazale su da je nakon utvrđivanja početnog stanja potreban monitoring, evaluacija i izvješćivanje o korištenju duhana i politici nadzora nad duhanom.
Jačanje međunarodne suradnje potrebno je za dobivanje političke podrške na području nadzora nad duhanom, jačanje nacionalnih kapaciteta uz međunarodne akcije, mehanizme i alate; koordinirane multisektorske i međinarodne aktivnosti te izmjenu informacija.[3]
Povezano[uredi | uredi kod]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ http://www.hzjz.hr/epidemiologija/kron_mas/pusenje.htm Arhivirano 2008-12-24 na Wayback Machine-u Prim. mr. sc. Vlasta Hrabak-Žerjavić, dr. med.
- ↑ http://www.vjesnik.com/html/2008/10/25/Clanak.asp?r=tem&c=5[mrtav link]
- ↑ 3,0 3,1 Hrvatski časopis za javno zdravstvo, Prim.mr.sc. Vlasta Hrabak-Žerjavić, dr.med. Voditeljica Službe za epidemiologiju kroničnih masovnih bolesti, Verica Kralj, Hrvatski zavod za javno zdravstvo[mrtav link]
- Hrvatski časopis za javno zdravstvo Arhivirano 2008-12-19 na Wayback Machine-u
- N.N. Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda
- PLIVAzdravlje[mrtav link]
